U suštini, kada je nekome dosadno, to može da ga motiviše da nauči kako da izbjegne dosadu, a upravo je to korisna vještina koju djeca treba da razviju, navodi se u istraživanju “Springer Nature“. Takve situacije mogu im pružiti priliku da razvijaju:
- kreativnost
- maštu
- prilagodljivost
- sposobnost rešavanja problema
Autori istraživanja čak pretpostavljaju da bi ova vještina kasnije u životu mogla doprineti boljem mentalnom zdravlju i većoj samostalnosti. Ipak, naučnici još nisu definitivno potvrdili da je to zaista tako.
Više dosade moglo bi da koristi i roditeljima i starateljima. Na primjer, planiranje manjeg broja aktivnosti može vam donijeti više slobodnog vremena, uštediti novac ili smanjiti stres.
Međutim, veliki dio roditelja ne zna kako da se “snađe” kada se djeca žale na dosadu i nude brza rješenja, najčešće telefon, određenu igračku, knjigu ili film.
Novak Đoković u podkastu “On Purpose” govorio je o tome koliko je osjećaj dosade važan i da je imao razgovor sa svojim sinom o tome.
“Dosada je dobra stvar. Moj sin ima 10 godina i pre nekoliko dana imali smo aktivan dan. Bili smo pored jezera, igrali smo ping-pong, fudbal, bili smo na kajaku… Imali smo nekoliko veoma aktivnih sati. Posle toga mi je prišao i rekao: ‘Tata, dosadno mi je.’ Rekao sam mu da je u redu ako mu je dosadno. Prvo, imao si veoma aktivno prepodne i radio si dosta stvari, i drugo, ako ti je dosadno, ne znači da treba odmah da uzmeš knjigu ili telefon ili nešto drugo. Moraš da naučiš da budeš sa svojim mislima. Ako ti ne odgovara da ti bude dosadno u kući, onda izađi napolje. Sjedi na klupu, uzmi piće i gledaj u nebo. To je mnogo lakše reći nego učiniti. Voleo bih da moja djeca mogu sebi da dozvole dosadu jer je to vreme kada smo najkreativniji i to je vrijeme kada možeš da analiziraš svoje misli koje su potisnute telefonom ili nekim drugim stvarima…”, rekao je Đoković.
Upravo ono o čemu priča Đoković je glavna tema pomenute studije iz 2024. godine. Istraživanje se navode načini kako da kod djece u “napadu dosade” stvorite priliku za “produktivnu” dosadu.
Naučite djecu kako da podnose dosadu i frustraciju tako što ćete:
Davati lični primer: Kada je vama dosadno, pokažite detetu kako vi rješavate taj osjećaj. Možete čak i naglas opisivati svoje misli, na primjer: „Nisam siguran šta bih sada mogao da radim. Pogledaću okolo da pronađem neku ideju.“ Pokušajte da dosadu predstavite kao priliku, a ne kao problem.
Obratite pažnju na skrivene potrebe: Ako dijete uporno traži ideje ili se stalno žali, možda zapravo želi nešto drugo od vas, poput pažnje. Pitajte ga direktno: „Da li želiš da se igraš sa mnom?“ Ako imate vremena, to može biti prilika za kvalitetno zajedničko vijreme. Ako nemate ili želite da podstaknete veću samostalnost, usmjerite ga ponovo ka njegovom „meniju aktivnosti“ i dogovorite zajedničko vreme za kasnije.
Naučite ih da prihvate neuspjeh: Ponekad aktivnosti neće ispasti onako kako su zamislili. Pohvalite dijete zato što je pokušalo i pitajte ga šta je naučilo iz toga. Sljedeći put će možda upravo to iskustvo zapamtiti i iskoristiti.