Postoje građevine koje vremenom postanu više od objekata. Njihovo značenje ne iscrpljuje se u materijalu od kojeg su izgrađene, niti u vremenu u kojem su nastale. Takva je i Spomen-kuća bitke na Sutjesci na Tjentištu, djelo arhitekte, profesora i teoretičara arhitekture Ranka Radovića, čija se vrijednost ponovo otvara pred javnošću kroz izložbu „Ranko Radović. Sutjeska“.
Izložba autorke dr Maje Đilas otvorena je 8. septembra na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu (AGGF) Univerziteta u Banjoj Luci, u okviru programa kojim se obilježava 30 godina rada Fakulteta i 90 godina od rođenja Ranka Radovića. Manifestacija, koju AGGF organizuje u saradnji sa Istraživačkim centrom za prostor i DOCOMOMO BH, traje do 30. septembra, a pored izložbe donosi i panel o stanju i budućnosti Spomen-kuće, kao i razgovor o Radovićevoj autobiografiji.
Arhivska građa kao živa veza ideje i prostora
U središtu postavke nije samo jedna zgrada, već proces njenog nastanka, trajanja i različitih čitanja kroz vrijeme. Đilas se Radovićem bavi više od petnaest godina, dok je istraživanje posebno intenzivirano od 2022. do 2026. godine. Njeno interesovanje za njegov rad proizašlo je iz ranijih istraživanja arhitekture i prostora bivše Jugoslavije, uključujući i master rad o prostorima državnog spektakla u Jugoslaviji između 1945. i 1980. godine.
Na izložbi je okupljena dokumentacija koja prati različite faze nastanka i života Spomen-kuće – od projektne građe i skica do fotografija, dokumenata i kasnijih analiza. Pred posjetiocem se tako ne pojavljuje samo konačan izgled objekta, već i tragovi procesa kroz koji je arhitektonska ideja postajala stvarni prostor.
U svom izlaganju Maja Đilas posebno je govorila o dokumentaciji kao svjedočanstvu procesa nastanka arhitekture. Kako je pojasnila, dokument omogućava da se prati razvoj građevine, način njenog projektovanja i izvođenja, kao i promjene koje su nastajale tokom vremena. Arhivska građa tako postaje veza između ideje, projekta i izvedenog objekta, omogućavajući da se Spomen-kuća sagleda kroz svoj nastanak i kasniji život.
Lekcija o odgovornosti prema prostoru i nasljeđu
U vremenu kada se edukacija često svodi na formu, a odgovornost prema prostoru zanemaruje, ovakve postavke imaju višestruku ulogu. Na pedagoški i širi društveni značaj Radovićevog opusa ukazala je prof. dr Nevena Novaković, naglasivši da je riječ o lekciji iz koje mlađe generacije mogu i moraju učiti.
Ona je istakla širinu Radovićevog stvaralačkog i pedagoškog rada, čiji je profesionalni put, osim arhitekture, obilježilo istraživanje, pisanje, crtež, fotografija i rad sa generacijama studenata. Podsjetila je na njegovu posvećenost arhitekturi i urbanizmu, međunarodno iskustvo i veliki broj predavanja koja je održao, naglašavajući da njegov značaj ne počiva samo na pojedinačnim projektima, već i na idejama i znanju koje je prenosio drugima.
O značaju Sutjeske u Radovićevom opusu govorio je i dr Igor Kuvač, ispred Istraživačkog centra za prostor, organizacije koja se bavi pitanjima prostora, urbanog razvoja i zaštite graditeljskog nasljeđa. U njegovom izlaganju fokus nije bio samo na vrijednosti jednog objekta, već i na širem odnosu arhitekture prema mjestu u kojem nastaje.
Kuvač je Sutjesku izdvojio kao jedno od Radovićevih najznačajnijih djela, ističući da se kroz nju može razumjeti složen odnos između prirode i arhitekture, tradicije, kulture mjesta, čovjeka i prostora. Takvo čitanje Spomen-kuće podrazumijeva da se ona ne posmatra izdvojeno od svog okruženja. Njena arhitektura vezana je za pejzaž Tjentišta, način kretanja kroz prostor i iskustvo posjetioca, ali i za širi memorijalni kompleks čiji je dio.
Od Tjentišta do međunarodne vidljivosti
Na Tjentištu su objedinjeni različiti umjetnički izrazi: monumentalni spomenik u Dolini heroja projektovao je Miodrag Živković, Spomen-kuću Ranko Radović, dok je enterijer obilježio rad slikara Krste Hegedušića. Arhitektura, skulptura i slikarstvo tako su povezani u jedinstvenu memorijalnu cjelinu.
Radovićev opus u međuvremenu je dobio i međunarodnu vidljivost. Muzej moderne umjetnosti u Njujorku (MoMA) u svojoj zbirci ima fotografiju Valentina Jecka „Ranko Radović Battle of the Sutjeska Memorial Center, Tjentište, Bosnia and Herzegovina“ iz 2016. godine, a Radović je zastupljen i uz publikaciju „Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980“.
Međutim, međunarodna vidljivost sama po sebi ne rješava pitanje budućnosti ovog djela. Upravo zato je u okviru banjalučke manifestacije predviđen panel „Rekonstrukcija budućnosti“, zakazan za 15. septembar, posvećen statusu i stanju Spomen-kuće bitke na Sutjesci i njenom kontekstu unutar Nacionalnog parka „Sutjeska“. Program će 29. septembra biti zaokružen razgovorom o knjizi „Ranko Radović Autobiografija“. O knjizi će govoriti prof. dr Čedomir Čupić, prof. dr Darko Reba i mr Ilija Gubić.