Dr Milan Blagojević podsjeća na zaključke Narodne skupštine Republike Srpske iz 2021. godine i tvrdi da je vlast nakon nametanja izmjena Krivičnog zakona BiH odustala od obećanja koje je tada dala građanima.
Smrt generala Ratka Mladića i njegova sahrana dolaze u vrijeme kada se približavaju oktobarski izbori u BiH, pa će, kao i mnogo puta ranije, političke stranke pokušavati da upravo kroz ovakve teme mobilišu birače.
U tom kontekstu vrijedi podsjetiti na jednu odluku i jedno obećanje vlasti iz Republike Srpske koje su, prema mom mišljenju, odavno pali u zaborav.
Riječ je o reakciji na odluku tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Incka iz 2021. godine, kada su nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je, između ostalog, uvedeno kažnjavanje za negiranje genocida, kao i za veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine.
ŠTA JE NARODNA SKUPŠTINA OBEĆALA 2021. GODINE?
Nakon Inckove odluke, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u julu 2021. godine zaključke kojima je, između ostalog, predviđeno da srpski predstavnici neće učestvovati u donošenju odluka u institucijama BiH sve dok se ne riješi pitanje nametnutih izmjena Krivičnog zakona.
Izuzetak je, kako podsjeća Blagojević, trebalo da postoji u situacijama u kojima bi bilo neophodno učešće srpskih predstavnika kako bi se spriječilo donošenje odluka štetnih po Republiku Srpsku.
To je, prema njegovom tumačenju, građanima predstavljeno kao politički odgovor vlasti na nametanje zakona.
Međutim, autor tvrdi da je upravo tu došlo do velikog zaokreta.
Prema njegovim navodima, predstavnici vlasti iz Republike Srpske već su tokom septembra 2021. godine nastavili rad u institucijama BiH, iako prethodno usvojeni zaključci Narodne skupštine nisu bili poništeni.
„Time je vladajući režim pogazio te zaključke Narodne skupštine i obmanuo narod“, navodi Blagojević.
„OBEĆANJE JE NESTALO, A INCKOV ZAKON JE OSTAO“
Blagojević smatra da se posljedice takve politike danas ponovo otvaraju, posebno nakon smrti generala Ratka Mladića.
On tvrdi da vlast sada pokušava da potisne iz javnosti činjenicu da izmjene Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine nisu uklonjene.
„Nažalost po njih, istina o ovoj njihovoj laži ne može se sakriti“, piše Blagojević.
Autor posebno upozorava na veliki broj krivičnih prijava koje se, prema njegovim navodima, nalaze u Tužilaštvu BiH zbog navodnog kršenja odredbe koja se odnosi na veličanje osoba osuđenih za ratne zločine.
Prema njegovom tumačenju, činjenica da je ta odredba ostala na snazi predstavlja direktnu posljedicu neispunjenog političkog obećanja vlasti Republike Srpske.
Blagojević zbog toga upozorava da građane ne bi trebalo iznenaditi eventualno podizanje velikog broja optužnica.
„SUD BIH JE VEĆ RAZVIO PRAKSU“
Poseban dio svog teksta Blagojević posvećuje dosadašnjoj sudskoj praksi.
Navodi da su Tužilaštvo BiH i Sud BiH već procesuirali nekoliko osoba srpske nacionalnosti zbog primjene odredbe koja je uvedena nakon Inckove intervencije.
Kao primjer izdvaja presudu Suda BiH iz oktobra 2025. godine, u predmetu broj S1 2 K 047294 25 Kž, kojom je, prema njegovim navodima, jedna osoba osuđena na tri godine i šest mjeseci zatvora nakon što je 2023. godine javno čestitala rođendan Ratku Mladiću.
Blagojević posebno citira obrazloženje presude prema kojem izraz „na bilo koji način veliča“ obuhvata i javno iskazivanje divljenja, poštovanja ili odobravanja prema osobi pravosnažno osuđenoj za ratne zločine.
Prema njegovom tumačenju, Sud BiH je zaključio da i čestitanje rođendana takvoj osobi može predstavljati ostvarenje obilježja krivičnog djela.
BLAGOJEVIĆ: VLAST JE IMALA POLITIČKI ODGOVOR, ALI GA NIJE SPROVELA
Upravo u tome autor vidi najveći problem.
Dok je Narodna skupština Republike Srpske 2021. godine usvajala zaključke kojima je najavljen politički odgovor na Inckovu odluku, praksa institucija BiH nastavila se razvijati u suprotnom pravcu.
Blagojević smatra da je vlast Republike Srpske propustila da pitanje zakonitosti Inckove odluke, kako tvrdi, ozbiljnije otvori pred međunarodnim institucijama.
Posebno kritikuje činjenicu da, prema njegovom mišljenju, nije pokrenut postupak pred Međunarodnim sudom pravde zbog navodnog kršenja suvereniteta BiH.
„Dok Dodikov režim ne čini ništa, već laže narod svojim praznim obećanjima, Tužilaštvo BiH i Sud BiH primjenjuju ovu Inckovu protivpravnu inkriminaciju“, zaključuje Blagojević.
Njegov tekst tako pitanje Inckovih izmjena Krivičnog zakona ponovo vraća u politički fokus, ali i otvara pitanje koliko su zaključci Narodne skupštine Republike Srpske iz 2021. godine zaista sprovedeni u praksi.