Nova politička polemika oko izmjena Izbornog zakona BiH otvorena je nakon izjave hrvatske poslanice u Evropskom parlamentu Željane Zovko da eventualna hrvatska izborna jedinica u BiH nije sporna Evropskoj uniji.
Na njene tvrdnje žestoko je reagovao ministar inostranih poslova BiH i lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković, koji tvrdi da je riječ o pokušaju stvaranja pogrešne slike o stavu Brisela prema prijedlozima HDZ-a.
Zovko: Hrvatska izborna jedinica nije ništa neuobičajeno
Zovko je braneći Rezoluciju usvojenu u Hrvatskom saboru navela da formiranje posebne izborne jedinice za Hrvate u BiH ne bi predstavljalo presedan u Evropskoj uniji.
„Hrvatska izborna jedinica ili izborna jedinica na hrvatskom jeziku nije ništa neuobičajeno za Europsku uniju. Mi to imamo i u Belgiji“, rekla je Zovko za RTV Herceg-Bosne.
Prema njenom tumačenju, takav model omogućio bi određenoj grupi da u potpunosti izrazi svoju izbornu volju.
„Virtuelna izborna jedinica je jedini način da bi se moglo spojiti građansko i etničko“, poručila je Zovko, tvrdeći da ne vidi razlog za reakcije onih koji odbacuju takav prijedlog.
Njene izjave dolaze u trenutku kada se pitanje izmjena Izbornog zakona BiH ponovo nalazi u centru političkih sukoba između bošnjačkih i hrvatskih stranaka.
Konaković: „Notorna je laž da Brisel to podržava“
Konaković je potpuno drugačije ocijenio tvrdnje hrvatske europarlamentarke.
On je za „Nezavisne novine“ rekao da je notorna laž da Evropska unija podržava formiranje nove izborne jedinice na način na koji to predlaže HDZ.
„Na nekoliko sastanaka na kojima sam bio kritikovan je prijedlog HDZ-a o Izbornom zakonu koji je izlazio iz okvira koji Evropska unija od nas traži“, rekao je Konaković.
Posebno je oštro kritikovao Zovko, optužujući je za populizam.
„Kada dođe vrijeme polaganja računa, takvi ljudi, koji žive od populizma i teških riječi ponovo se sakriju u tu sferu“, rekao je Konaković.
Dodao je da on i institucije BiH imaju dovoljno kontakata u Briselu da, kako tvrdi, znaju kakav je stvarni stav evropskih institucija.
Helez još oštriji: „BiH je nezavisna i suverena država“
U polemiku se uključio i ministar odbrane BiH Zukan Helez, koji je reagovao još oštrijim riječima.
On je poručio Zovko i svima koji, kako je naveo, „iz Zagreba i Beograda uređivali Bosnu i Hercegovinu“ da je BiH nezavisna i suverena država.
„O njenoj budućnosti, sistemu i ustavnom uređenju odlučuju njeni građani, a ne nacionalisti i fašisti iz susjedstva“, naveo je Helez.
On je aktuelno ustavno uređenje BiH povezao sa ratom i njegovim posljedicama, navodeći da je Dejtonski sporazum zaustavio rat i uspostavio mir, ali da „nije uklesan u kamen“.
Pitanje koje ponovo dijeli političku scenu
Sukob Zovko, Konakovića i Heleza pokazuje koliko je pitanje izborne reforme u BiH i dalje politički eksplozivno.
Dok hrvatske političke stranke insistiraju na mehanizmima kojima bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje Hrvata, dio bošnjačkih i građanskih stranaka strahuje da bi posebne izborne jedinice dodatno učvrstile etničku podjelu zemlje.
Istovremeno, različita tumačenja evropskih stavova dodatno komplikuju situaciju. Dok Zovko tvrdi da model izborne jedinice nije sporan za EU, Konaković tvrdi upravo suprotno – da su evropski zvaničnici kritikovali prijedloge koji bi, prema njegovom tumačenju, izlazili iz okvira evropskih zahtjeva.
Zbog toga se iza najnovije svađe zapravo krije mnogo veće pitanje: da li će buduća izborna reforma BiH pokušati spojiti građanski princip sa zaštitom kolektivnih prava konstitutivnih naroda ili će postojeće etničke podjele dodatno biti ugrađene u izborni sistem.