Vještačka inteligencija napravila je novi i pomalo zastrašujući korak u svijetu biologije – američki istraživači prvi put su pomoću AI sistema dizajnirali potpuno nove virusne genome koji su potom u laboratoriji pokazali sposobnost razmnožavanja.
Istraživači sa Univerziteta Stanford napravili su 16 novih virusa, ali naučnici naglašavaju da oni za sada mogu inficirati isključivo bakterije i ne predstavljaju opasnost za ljude.
Ipak, otkriće otvara vrata potpuno novoj eri sintetičke biologije, ali istovremeno i ozbiljna pitanja o biološkoj bezbjednosti.
AI DIZAJNIRALA GENOME KOJI „RADE“ U ĆELIJI
Tim istraživača prvo je pomoću vještačke inteligencije generisao veliki broj potencijalnih virusnih dizajna.
Od ukupno 302 najperspektivnija dizajna, naučnici su ih proizveli u laboratoriji, a 16 je pokazalo sposobnost da napadne i uništi bakteriju E. coli.
„Ovo je sljedeći nivo složenosti koji generativna vještačka inteligencija može da dizajnira. Prvi put je korišćena za stvaranje kompletnog genoma koji može da se replicira i obavlja funkcije unutar ćelija“, rekao je za BBC vanredni profesor Univerziteta Stanford Brajan Hi.
To je posebno značajno jer se više ne radi samo o tome da AI predlaže pojedinačne biološke komponente – već o dizajniranju kompletnog virusnog genoma.
VELIKA NADA ZA LIJEČENJE, ALI I OZBILJAN RIZIK
Naučnici vjeruju da bi ova tehnologija jednog dana mogla imati veoma korisnu primjenu u medicini.
Jedna od mogućnosti jeste razvoj novih bakteriofaga – virusa koji napadaju bakterije – za liječenje infekcija koje su postale otporne na antibiotike.
Tehnologija bi u budućnosti mogla pomoći i u razvoju novih enzima za genetske poremećaje, kao i antitijela za imunoterapiju.
Međutim, upravo mogućnost da računari sve preciznije dizajniraju biološke sisteme izaziva zabrinutost stručnjaka.
STRUČNJACI UPOZORAVAJU: OTVORENA SU „HITNA PITANJA“
U komentaru objavljenom uz studiju u časopisu Science, stručnjaci Centra za zdravstvenu bezbjednost Univerziteta Džons Hopkins upozorili su da rezultati otvaraju hitna pitanja biološke bezbjednosti i zaštite.
Strah nije vezan za viruse stvorene u ovoj studiji, koji su ograničeni na bakterije, već za ono što bi slične tehnologije mogle omogućiti u budućnosti.
Profesor Mark Guel iz laboratorije za sintetičku biologiju Univerziteta Pompeu Fabra ocijenio je istraživanje kao „veoma značajnu prekretnicu“, jer ljudi, prema njegovim riječima, počinju da dizajniraju biologiju uz pomoć računara.
Granica između računarske tehnologije i biologije tako se pomjera sve dalje, a novo istraživanje pokazuje koliko brzo AI ulazi u područje koje je donedavno bilo gotovo isključivo rezervisano za prirodu i laboratorijske eksperimente.