Tri mjeseca dijele Sjedinjene Američke Države od međuizbora 3. novembra, glasanja koje bi moglo značajno preoblikovati posljednje dvije godine drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa i odrediti ko će kontrolisati Kongres dok se zemlja bude pripremala za predsjedničke izbore 2028. godine.
„Midterm“ izbori, odnosno međuizbori, nazivaju se tako jer se održavaju na polovini predsjedničkog mandata. Na njima se bira svih 435 članova Predstavničkog doma, 35 od ukupno 100 senatora i 36 guvernera.
Rezultat će pokazati da li će Trump posljednje dvije godine mandata provesti uz Kongres koji mu je naklonjen ili će se suočiti s oba doma pod kontrolom Demokratske stranke, što bi demokratama omogućilo intenzivne istrage, blokiranje dijela njegovog zakonodavnog programa i, zavisno od razmjera pobjede, ponovno otvaranje pitanja opoziva.
Republikanci trenutno imaju samo pet mandata više u Predstavničkom domu, dok u Senatu drže 53 mjesta, naspram 47 koliko imaju demokrate.
Važnost ovih izbora, međutim, nadilazi samo brojanje mandata. Oni predstavljaju prvi veliki test Trumpove popularnosti od njegovog povratka u Bijelu kuću, svojevrsni referendum o ekonomskoj politici obilježenoj visokim carinama i rastućim troškovima života, ali i test toga koliko će Kongres biti sposoban da kontroliše izvršnu vlast.
Ako demokrate preuzmu makar jedan dom Kongresa, dobiće široka ovlašćenja za održavanje saslušanja, izdavanje sudskih poziva i pokretanje istraga protiv administracije. Među potencijalnim temama bila bi i kontroverza oko dosijea Jeffreyja Epsteina, koja je uzdrmala čak i dio republikanske baze.
Trumpu pada popularnost
Trump u završnicu kampanje ulazi sa oslabljenom političkom pozicijom. Prema prosjeku anketa Silver Bulletina, analitičkog projekta koji je osnovao statističar Nate Silver, Trumpova neto popularnost pala je na najniži nivo tokom njegovog drugog mandata.
Oko 38 odsto građana odobrava njegov rad, dok ga 58 odsto ne odobrava, što predstavlja neto rejting od minus 20 procentnih poena.
Prema istom izvoru, to je lošiji rezultat nego u bilo kojem trenutku njegovog prvog mandata, uključujući period nakon nereda na Kapitolu 6. januara 2021. godine.
I druga istraživanja javnog mnjenja pokazuju sličnu sliku. Trumpov rad odobrava oko 37 do 38 odsto građana, dok ga ne odobrava između 57 i 59 odsto. Posebno loše rezultate bilježi među mlađim biračima i nezavisnim biračima.
Rast troškova života trenutno je najveća briga birača, tvrdi Alec Philips, glavni politički ekonomista Goldman Sachsa. Pad Trumpove popularnosti analitičari i istraživanja povezuju sa rastom cijena goriva i inflacijom.
Istovremeno, istek olakšica za zdravstveno osiguranje u okviru Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (ACA), kao i rezovi u programu Medicaid, doneseni u okviru Trumpovog poreskog i budžetskog zakona, postali su jedna od ključnih tema demokratske kampanje.
Lider demokratske manjine u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries obećao je da će njegova stranka, ukoliko osvoji većinu, poništiti te rezove.
Pored ekonomije, kampanju je obilježila i afera u vezi sa dosijeima seksualnog prestupnika Jeffreyja Epsteina, koji je svojevremeno bio blizak Trumpu.
Objavljivanje značajno cenzurisanih dokumenata krajem 2025. godine razljutilo je dio republikanskih poslanika. Republikanski strateg Brian Darling upozorio je da „ograničena objava ostaje politički rizik za sve republikance u ranjivim mandatima“.
Republikanski kongresmen Thomas Massie, koji je zajedno sa demokratom Romom Khannom predvodio inicijativu za potpunu objavu Epsteinovih dosijea, izjavio je da će ta afera „naštetiti republikancima na međuizborima“.
Prekrajanje izbornih jedinica
Prekrajanje izbornih jedinica postalo je jedna od najvažnijih političkih bitaka uoči novembarskih izbora.
Najveća borba vodi se u Teksasu, koji je usvojio novu mapu izbornih jedinica. Ona bi republikancima mogla donijeti čak pet dodatnih mandata.
Savezni sud u El Pasu blokirao je primjenu nove mape, ali je Vrhovni sud SAD privremeno dozvolio njeno korištenje na izborima, dok sudski spor traje.
Na potez republikanaca odgovorio je guverner Kalifornije Gavin Newsom referendumskom inicijativom „Prijedlog 50“. Birači su je odobrili, čime je otvoren put za demokratsku mapu izbornih jedinica koja bi demokratama mogla donijeti do pet dodatnih mandata.
Vrhovni sud je odbio hitnu žalbu republikanaca protiv te mape.
Slične političke i pravne bitke vode se u Misuriju, Sjevernoj Karolini, Ohaju, Floridi i Luizijani. Presuda Vrhovnog suda u vezi sa Zakonom o biračkim pravima otvorila je mogućnost brisanja izbornih jedinica sa afroameričkom većinom.
Prema analizi Cook Political Reporta, republikanci bi zahvaljujući prekrajanju izbornih jedinica mogli dobiti osam dodatnih mandata, dok bi demokrate mogle ostvariti neto dobitak od dva mjesta.
To znači da republikanci, uprkos kalifornijskom protivudaru, u ovom trenutku imaju strukturnu prednost.
Bitka za Senat
Bitka za Senat vodiće se u devet saveznih država koje analitičari smatraju konkurentnim.
Demokrate brane dva mandata u državama koje je Trump osvojio 2024. godine – Džordžiji i Mičigenu.
Republikanci brane sedam mjesta, uključujući i Mejn, gdje šestostruka senatorica Susan Collins, jedina republikanska senatorica iz države koju je Kamala Harris osvojila 2024. godine, pokušava da zadrži mandat protiv demokratskog kandidata Troya Jacksona.
Najizglednija prilika demokrata za osvajanje republikanskog mjesta nalazi se u Sjevernoj Karolini, gdje se dugogodišnji senator Thom Tillis povukao nakon sukoba sa Trumpom oko poreskog zakona.
Dodatne prilike demokratama otvaraju se u Ohaju i na Aljasci, dok se nadaju iznenađenjima u Ajovi i Teksasu ukoliko se politička klima dodatno pogorša po republikance.
Ankete o stranačkim preferencijama za Kongres, u kojima se ne navode imena kandidata, pokazuju prednost demokrata, ali sa velikim razlikama u zavisnosti od istraživača.
Prosjek Silver Bulletina krajem jula pokazivao je prednost demokrata od oko šest procentnih poena. Istraživanje Emerson Collegea bilježilo je prednost od 11 poena, dok su Morning Consult i Rasmussen pokazivali znatno užu razliku, od tri do četiri procentna poena.
Harry Enten, analitičar CNN-a, upozorio je da demokrate zaostaju za tempom koji su imale 2006. i 2018. godine, kada su u istoj fazi izbornog ciklusa imale prednost od sedam procentnih poena.
To sugeriše da veliki „plavi talas“ možda nije toliko izvjestan koliko bi se moglo zaključiti na osnovu pojedinih anketa koje demokratama daju dvocifrenu prednost.
Predsjednik Trump javno odbacuje pesimistične prognoze. Na skupu sa republikanskim guvernerima izjavio je da očekuje da će njegova stranka „proći fantastično“ na izborima i dodao da bi rezultati mogli predstavljati „veliko iznenađenje“.
Nekoliko mogućih scenarija
Istovremeno, demokratsko rukovodstvo u Senatu priprema se i za mogućnost da Trump pokuša osporiti legitimnost izbora.
Lider demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer sazvao je zatvoreni sastanak senatora kako bi razgovarali o planu za ono što je nazvao „scenarijem sudnjeg dana“.
Povod za zabrinutost bio je Trumpov govor naciji o „integritetu izbora“ krajem jula, u kojem je ponovio tvrdnje o izbornoj prevari iz 2020. godine i unaprijed doveo u pitanje kredibilitet izbora zakazanih za novembar.
Kada je riječ o najizglednijim scenarijima za novembar, analitičari uglavnom izdvajaju tri mogućnosti.
Prva je da demokrate preuzmu Predstavnički dom, ali ne i Senat.
Druga je da republikanci uspiju da zadrže kontrolu nad oba doma Kongresa.
Treća, nešto manje vjerovatna, jeste širi „plavi talas“, u kojem bi demokrate osvojile oba doma i to sa relativno komotnom većinom.
Posljedice po Trumpa bile bi veoma različite u zavisnosti od ishoda.
Gubitak Predstavničkog doma demokratama bi dao punu istražnu moć nad administracijom. To bi moglo uključivati saslušanja o carinskoj politici, imigracionim racijama ICE-a, kao i dosijeima Jeffreyja Epsteina.
Istovremeno, Trumpov zakonodavni program za posljednje dvije godine mandata praktično bi bio blokiran, što bi predsjednika moglo natjerati da se u većoj mjeri oslanja na izvršne naredbe.
Gubitak Senata dodatno bi ugrozio potvrđivanje sudskih i drugih nominacija koje predlaže predsjednik.
Sa druge strane, ukoliko republikanci zadrže kontrolu nad oba doma, Trump bi ojačao svoju poziciju uoči predsjedničkih izbora 2028. godine, a dodatni zamah dobili bi i potencijalni republikanski kandidati, među kojima se posebno izdvaja potpredsjednik JD Vance.
Ono oko čega se analitičari sa različitih strana političkog spektra uglavnom slažu jeste da će međuizbori, bez obzira na konačan ishod, predstavljati svojevrsni referendum o Trumpovom drugom mandatu.
Rezultat će pokazati ne samo ko će kontrolisati Kongres već i u kojem će se pravcu Sjedinjene Američke Države kretati tokom posljednje dvije godine Trumpovog predsjedničkog mandata.