Kristalina Georgieva upozorava da su ekonomski šokovi posljednjih godina podigli javni dug, dok rast prinosa i kamata dodatno sužava prostor državama za finansiranje drugih potreba. U Velikoj Britaniji kamate na dug u augustu dostigle rekordnih 8,8 milijardi funti za taj mjesec.
Međunarodni monetarni fond upozorio je razvijene ekonomije, uključujući Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju, da moraju ozbiljnije pristupiti smanjenju javnog duga i kontroli troškova njegovog servisiranja.
Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva rekla je za BBC da su brojni ekonomski šokovi posljednjih godina gurali nivo javnog duga sve više, dok vlade nisu učinile dovoljno da ograniče rast troškova kamata. MMF je istovremeno upozorio da je javni dug na globalnom nivou blizu 100 odsto svjetskog BDP-a i da bi mogao nastaviti rasti.
Britanija: 8,8 milijardi funti samo za kamate
Razmjere pritiska posebno ilustruju najnoviji podaci britanskog Ureda za nacionalnu statistiku (ONS).
Centralna vlada Velike Britanije u augustu je imala 8,8 milijardi funti troška kamata na javni dug. To je najviši iznos zabilježen za bilo koji august otkako postoje uporedivi mjesečni podaci, koji sežu do 1997. godine.
Dio tog troška povezan je sa državnim obveznicama vezanim za inflaciju. Od ukupnih 8,8 milijardi funti, oko 2,1 milijarda odnosila se na povećanje glavnice tih obveznica usljed promjene indeksa maloprodajnih cijena.
Istovremeno, javni sektor Velike Britanije u augustu je pozajmio 18,3 milijarde funti. To je bilo 3,5 milijardi funti više od prognoze britanskog Ureda za budžetsku odgovornost (OBR), dok je ukupni javni dug na kraju mjeseca iznosio oko 2.985,5 milijardi funti, odnosno 93,8 odsto BDP-a.
MMF: Dug raste nakon svakog novog šoka
Georgieva je poručila da je obrazac posljednjih godina zabrinjavajući: svaki veliki ekonomski ili geopolitički šok doveo je do novog rasta javnog duga, dok se nakon smirivanja krize dug uglavnom nije vraćao na raniji nivo.
U septembarskom obraćanju MMF-a nakon sastanka G20, Georgieva je ocijenila da je svjetski javni dug sada gotovo 100 odsto BDP-a i da će nastaviti rasti. Istovremeno je upozorila da povećanje prinosa na obveznice razvijenih ekonomija podiže troškove zaduživanja i u drugim dijelovima svijeta.
Prema njenim riječima, vlade moraju pripremiti vjerodostojne srednjoročne planove fiskalne konsolidacije kako bi stabilizovale javne finansije i obnovile prostor za reagovanje na buduće krize.
Zašto su kamate problem za države?
Servisiranje javnog duga podrazumijeva troškove kamata i druge obaveze povezane sa ranijim zaduživanjem. Kada kamate rastu, veći dio budžetskih prihoda odlazi na postojeći dug, a manje novca ostaje za javne usluge, investicije i druge rashode.
Problem je još izraženiji kada država istovremeno mora refinansirati velike iznose duga po višim kamatnim stopama.
MMF upozorava da rast troškova zaduživanja razvijenih ekonomija može imati posljedice i za zemlje u razvoju, jer više globalne kamatne stope podižu troškove finansiranja širom svijeta. Za neke zemlje to znači manji prostor za ulaganja u infrastrukturu, zdravstvo i obrazovanje.
SAD i Velika Britanija pod povećanim pritiskom
Upozorenje MMF-a dolazi u trenutku kada se razvijene ekonomije suočavaju sa kombinacijom visokog javnog duga, skupljeg finansiranja i novih ekonomskih rizika.
Georgieva je poručila da fiskalne vlasti moraju djelovati prije nego što troškovi kamata dodatno ograniče njihov manevarski prostor.
Za Veliku Britaniju najnoviji podaci pokazuju koliko taj problem već opterećuje javne finansije, dok MMF istovremeno poručuje da sličan izazov postoji i u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim velikim razvijenim ekonomijama.
Poruka Fonda nije da je kriza javnog duga već nastupila u svim tim zemljama, već da je kombinacija visokog nivoa duga i skupljeg zaduživanja postala ozbiljno fiskalno pitanje koje zahtijeva dugoročnije planiranje.