Kondicija evropske djece na istorijskom minimumu: Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice po zdravlje
Fizička spremnost djece i adolescenata širom Evrope pala je na najniži nivo u posljednjih šest decenija, upozorava novo istraživanje naučnika sa Univerziteta u Saragosi. Stručnjaci navode da današnje generacije bilježe sve lošije rezultate kada su u pitanju snaga, fleksibilnost i tjelesni sastav, što bi moglo ostaviti dugoročne posljedice na njihovo zdravlje.
Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnom časopisu Sports Medicine – Open, a zasnovani su na analizi podataka više od 417.000 djece uzrasta od šest do 16 godina iz 20 evropskih država, prikupljanih između 1965. i 2023. godine.
Sve slabija fizička spremnost mladih
Istraživači su pratili promjene četiri ključna pokazatelja fizičkog zdravlja – mišićnu snagu, fleksibilnost, tjelesni sastav i kardiorespiratornu izdržljivost.
Prema njihovim riječima, upravo su ove sposobnosti od presudnog značaja za zdrav razvoj djece, a sadašnji trendovi pokazuju da se propušta važan period za izgradnju zdravih navika koje je kasnije teško nadoknaditi.
Snaga i pokretljivost u stalnom padu
Analiza pokazuje da snaga gornjeg dijela tijela opada još od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Iako je između osamdesetih i početka dvijehiljaditih zabilježena kratkotrajna stabilizacija, negativan trend se potom nastavio.
Slična situacija je i sa snagom nogu. Nakon poboljšanja do osamdesetih godina, rezultati testova skoka iz godine u godinu postaju sve lošiji.
Posebno zabrinjava podatak da se procenat tjelesne masti kontinuirano povećava, dok autori upozoravaju da indeks tjelesne mase (BMI) često ne daje potpunu sliku ovog problema.
Najveći pad zabilježen je kod fleksibilnosti, koja je u konstantnom opadanju, a taj proces dodatno se ubrzao nakon 2000. godine.
Izdržljivost se više ne pogoršava, ali ostaje zabrinjavajuće niska
Kada je riječ o kardiorespiratornoj kondiciji, odnosno sposobnosti srca i pluća da organizmu obezbijede dovoljno kiseonika tokom fizičkog napora, istraživanje pokazuje da se negativan trend posljednjih godina usporio.
Podaci za period od 2015. do 2023. godine ukazuju na stabilizaciju, ali na nivou koji je i dalje znatno lošiji nego prije nekoliko decenija.
Zbog toga autori studije smatraju da institucije moraju snažnije ulagati u programe koji podstiču djecu na svakodnevno kretanje i bavljenje sportom.
Većina mladih ne ispunjava preporuke
Naučnici podsjećaju da je dobra fizička spremnost u djetinjstvu povezana sa manjim rizikom od srčanih bolesti, boljim zdravljem krvnih sudova i kvalitetnijim tjelesnim sastavom u odrasloj dobi.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da djeca i adolescenti svakog dana provedu najmanje 60 minuta u umjerenoj ili intenzivnoj fizičkoj aktivnosti, uz vježbe za jačanje mišića i kostiju najmanje tri puta sedmično.
Ipak, procjenjuje se da više od tri četvrtine evropskih tinejdžera ne dostiže taj preporučeni nivo aktivnosti.
Posljedice osjećaju i zdravstveni sistemi
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, fizička neaktivnost jedan je od značajnih faktora rizika za razvoj brojnih hroničnih bolesti. Povezuje se sa oko šest odsto slučajeva koronarne bolesti srca, sedam odsto dijabetesa tipa 2, kao i deset odsto slučajeva raka dojke i raka debelog crijeva.
Procjenjuje se i da nedovoljno kretanje doprinosi gotovo desetini prijevremenih smrti te značajnom broju smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim oboljenjima.