Najveći svjetski proizvođači ultraprerađene hrane i udruženja koja ih zastupaju pokrenuli su desetine sudskih postupaka protiv državnih mjera usmjerenih na smanjenje potrošnje nezdravih proizvoda, pokazalo je međunarodno istraživanje koje je objavio Guardian.
Istraživanjem je utvrđeno 235 tužbi podnesenih između 2010. i 2025. godine protiv zdravstvenih politika u Meksiku, Kolumbiji, Brazilu, Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji.
Tužbe su se odnosile na obavezna upozorenja na prednjoj strani pakovanja, ograničavanje oglašavanja nezdravih proizvoda i uvođenje poreza na hranu s visokim sadržajem šećera, soli ili masti.
Nije bilo moguće utvrditi ko stoji iza svake tužbe, jer su pojedine kompanije od sudova zatražile da ne objavljuju njihov identitet. Ipak, istraživanje je pokazalo da su približno tri četvrtine postupaka pokrenuli proizvođači ultraprerađene hrane ili njihova poslovna udruženja.
Od slučajeva u kojima je bilo moguće identificirati podnosioca tužbe, 38 posto pokrenulo je osam velikih korporativnih grupacija – Coca-Cola, PepsiCo, Mondelēz, Kellogg’s, Danone, Ferrero, Xignux i Heartland Food Products Group.
Prehrambene kompanije izgubile su oko tri četvrtine okončanih slučajeva, ali su pojedini sporovi godinama odgađali primjenu propisa, dok ukupno trajanje identificiranih sudskih postupaka iznosi gotovo 600 godina.
Stručnjaci upozoravaju da cilj takvih tužbi ne mora biti isključivo ukidanje propisa, već i odgađanje njihovog provođenja, povećavanje troškova za državne institucije te obeshrabrivanje vlada da usvajaju nove mjere zaštite javnog zdravlja.
Profesorica nutricionizma i javnog zdravlja na Univerzitetu New York Marion Nestle ocijenila je da sudski postupci pokazuju kako mjere javnog zdravlja mogu smanjiti prodaju nezdravih proizvoda.
Prema njenim riječima, prehrambena industrija primjenjuje taktike slične onima koje je duhanska industrija decenijama koristila u borbi protiv zakona o zdravstvenim upozorenjima i neutralnim pakovanjima cigareta.
Vanredni profesor Univerziteta u Sydneyu Phillip Baker naveo je da su kompanije uporno osporavale propise o označavanju hrane, ograničavanju marketinga i oporezivanju, naročito neposredno nakon njihovog usvajanja.
Ultraprerađena hrana proizvodi se industrijskim postupcima i često sadrži arome, boje, emulgatore i druge sastojke koji se obično ne koriste u pripremi hrane u domaćinstvima.
Pregled dokaza koji su provela 43 međunarodna stručnjaka i koji je prošle godine objavljen u časopisu Lancet povezao je ishranu bogatu takvim proizvodima s prekomjernim unosom hrane, lošijim nutritivnim kvalitetom te većom izloženošću pojedinim aditivima i hemikalijama.
Pravni stručnjak UNICEF-a za prehranu djece Katherine Shats navela je da je Latinska Amerika među vodećim regijama u usvajanju snažnih mjera kojima se reguliše prehrambeno okruženje, zbog čega je postala i glavno područje otpora industrije.