Na Trgu Krajine u Banjaluci građanima su juče kroz simboličnu akciju sa dim mašinom pokušali pokazati kako izgleda ono što Banjaluku čeka tokom zagađenih zimskih dana. Iz organizacija koje se godinama bave kvalitetom vazduha poručuju: mjere postoje na papiru, ali će se tek tokom zime vidjeti šta će od njih zaista biti provedeno.
„Sjećaš li se kako je disati u januaru?“ – pitanje je kojim su Centar za životnu sredinu i Fondacija prodiši podsjetio Banjalučane na problem koji se svake zime vraća zajedno sa maglom, grijanjem i povećanim koncentracijama zagađujućih čestica.
Povodom Svjetskog dana bez automobila, građani su mogli da prođu kroz prostor ispunjen dimom i na simboličan način osjete razliku između čistog i zagađenog vazduha.
Nikola Kuridža iz Centra za životnu sredinu kaže da se građani tokom ostatka godine često „zaborave“ na smog koji udišu tokom zime.
„Došli smo simbolično danas, na Svjetski dan bez automobila, sa ovim štandom, dim mašinom i simboličnom pričom, da podsjetimo građane da bi mogli da pripreme svoja pluća na predstojeći zagađeni period koji nas čeka“, rekao je Kuridža za BUKU.
Problem je, međutim, mnogo ozbiljniji od simbolične akcije na jednom gradskom trgu.
Prema njegovim riječima, o zagađenju vazduha u Banjaluci posljednjih godina govori se više nego ranije, a Grad je donio i određene mjere za borbu protiv lošeg kvaliteta vazduha.
Ali ostaje pitanje – šta će se zaista sprovesti.
„Sam grad je prvi put na neki način reagovao sa svakakvim mjerama. Međutim, da li se šta konkretno radilo do danas? Za sada, koliko mi znamo, to je ostalo mrtvo slovo na papiru“, rekao je Kuridža.
On dodaje da je riječ o problemu koji se ne može riješiti preko noći, ali da će tokom narednih mjeseci biti jasno da li će najavljene odluke dobiti i konkretan oblik na terenu.
3.300 smrti godišnje povezano sa aerozagađenjem
Koliko je problem ozbiljan pokazuju i podaci koje iznosi Maja Popović iz Fondacije Prodiši.
Prema procjenama Svjetske banke koje navodi Popović, u BiH je oko 3.300 smrti godišnje povezano sa aerozagađenjem.
„O tome se uopšte ne govori“, kaže Popović za BUKU, navodeći i procjenu da se značajan dio javnih sredstava troši na liječenje bolesti povezanih sa aerozagađenjem.
Poseban problem je i sistem monitoringa kvaliteta vazduha.
Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda koje navodi Popović, od 12 mjernih stanica u Republici Srpskoj prošle godine je svega šest imalo više od 90 odsto pokrivenosti mjerenjima.
U Banjaluci je situacija posebno zabrinjavajuća na stanici Lazarevo.
„U stanici Lazarevo 80 dana u godini je prekoračena dozvoljena granična vrijednost za koncentraciju PM10 čestica. Dozvoljeno je, prema našim uredbama, 35 dana godišnje, a mi smo to prešli 80 dana“, navodi Popović.
Građani moraju znati kakav vazduh udišu
Iz Fondacije Prodiši kažu da će pratiti šta će Grad Banjaluka uraditi sa kratkoročnim planom mjera za borbu protiv lošeg kvaliteta vazduha.
„Pozdravljamo tu odluku i želimo da ih pozovemo da i dalje nastave u tom pravcu. Mi iz nevladinog sektora ćemo nastaviti da vršimo monitoring“, rekla je Popović.
Problem nije samo u mjerenju. Jednako važno je da građani te podatke dobiju na vrijeme i da znaju kako da se ponašaju kada je vazduh izrazito zagađen.
Popović kaže da su iz Fondacije razgovarali sa Gradskom upravom i da im je rečeno da se radi na softveru koji bi trebalo da obavještava građane o kvalitetu vazduha.
Za sada, međutim, nije poznato kako će taj sistem izgledati.
„Treba da paralelno sa pozivom građanima na raznorazne aktivnosti u zimskom periodu ide jednako važna informacija o tome kakav je vazduh“, kaže Popović.
Jer, kako dodaje, gradske objave na društvenim mrežama mogu biti veoma vidljive kada se građani pozivaju na različite aktivnosti, dok informacija o kvalitetu vazduha često ostaje na manje vidljivim mjestima.
„Ta informacija o kvalitetu vazduha ostane u nekom zapećku na njihovom websiteu. Oni zaista objavljuju, ali to znači da niko ne gleda. Ne koriste svoje najbolje kanale da obavijeste građane.“
Zima će pokazati šta je stvarno urađeno
Banjaluka je i ranije imala problem sa dostupnošću i načinom predstavljanja podataka o kvalitetu vazduha.
Sada Grad najavljuje novi sistem obavještavanja.
Hoće li on zaista biti funkcionalan, građani će najbolje vidjeti kada počne sezona grijanja.
A tada više neće biti dovoljna simbolična dim mašina na Trgu Krajine.
Biće potrebno odgovoriti na mnogo konkretnije pitanje: šta je urađeno da Banjaluka ove zime ne diše isti vazduh kao prošle?
