Kako je moguće da kompanija pobijedi na javnom tenderu, uplati višemilionski iznos, dobije pravosnažnu sudsku presudu i bude upisana kao većinski vlasnik, a da ni nakon više od deset godina ne može preuzeti kupljenu imovinu?
Upravo se to događa u slučaju hotela „Zenit“ u Neumu, koji je postao primjer institucionalnog i pravnog apsurda u kojem ni sudske odluke, ni izvršene finansijske obaveze, ni uredan vlasnički upis još nisu bili dovoljni da se završi privatizacija.
Dok se postupak godinama seli između institucija, sudova i žalbenih procesa, na čekanju ostaje investicija vrijedna 30 miliona KM, kao i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i obnove jednog od značajnih hotelskih kapaciteta na jedinom bosanskohercegovačkom izlazu na more, piše Klix.ba
Tender završen još 2015. godine
Postupak je počeo krajem septembra 2015. godine, kada je Agencija za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona donijela odluku da je ponuda kompanije „Bingo“ najbolja za kupovinu 79,73 posto državnog kapitala u preduzeću HTD „ZENIT-BRO“ d.o.o. Neum.
Ponuda ove kompanije na tenderu je ocijenjena sa 96,83 boda, čime je bila najbolje rangirana.
Umjesto potpisivanja ugovora i preuzimanja imovine, uslijedio je dugogodišnji pravni spor. Kupac je naredne godine proveo u sudskim postupcima, pokušavajući ostvariti prava koja su proizašla iz provedenog tendera.
Krajem 2023. godine Kantonalni sud u Mostaru donio je pravosnažnu presudu kojom je Agenciji za privatizaciju naloženo da zaključi ugovor sa kupcem. U presudi je navedeno i da će, ukoliko Agencija ne potpiše ugovor u ostavljenom roku, sama sudska odluka zamijeniti ugovor o prodaji.
Kompanija „Bingo“ u međuvremenu je ispunila finansijski dio svoje obaveze i u budžet HNK uplatila 2,5 miliona KM.
Nakon iscrpljivanja pravnih mogućnosti, Općinski sud u Mostaru donio je rješenje kojim je kompanija iz Tuzle upisana kao vlasnik 79,73 posto kapitala društva. Takvo vlasničko stanje potvrđeno je i aktuelnim izvodom iz sudskog registra.
Žalbe odbijene, ali preuzimanje i dalje blokirano
Ni nakon vlasničkog upisa spor nije okončan. Vlada HNK i Općina Neum uložile su žalbe na doneseno rješenje.
Kantonalni sud u Mostaru je 18. marta 2026. godine žalbe odbio kao neosnovane i potvrdio prvostepeno rješenje o upisu vlasništva.
Time je, barem u formalnopravnom smislu, potvrđeno da je „Bingo“ većinski vlasnik hotela. Ipak, uprkos pravosnažnim presudama, izvršenoj uplati i registracijskom upisu, kompaniji još nije omogućen stvarni ulazak u posjed i preuzimanje upravljanja hotelom „Zenit“.
Tako se više ne postavlja samo pitanje vlasništva nad jednim hotelom, već i pitanje da li se u Bosni i Hercegovini pravosnažne sudske odluke uopšte mogu efikasno provesti kada se tome protive lokalni politički i interesni centri.
Na čekanju investicija od 30 miliona KM
Višegodišnje blokiranje privatizacije ima i direktne ekonomske posljedice.
Presuda koja zamjenjuje kupoprodajni ugovor precizno definiše obaveze investitora. Prema tim obavezama, kupac bi u prve tri godine poslovanja trebalo da uloži 30 miliona KM u hotel i njegov razvoj.
Predviđeno je i zadržavanje svih 59 postojećih radnika, kao i zapošljavanje još 72 osobe u periodu od tri godine.
Zbog toga se nameće pitanje koliko su Neum, Hercegovačko-neretvanski kanton i ukupna turistička privreda Bosne i Hercegovine izgubili tokom više od deset godina zastoja.
Za to vrijeme hotel je mogao biti obnovljen, modernizovan i pozicioniran kao jedan od važnijih turističkih kapaciteta na bh. obali. Umjesto toga, vrijeme i novac trošeni su na žalbe, sudske postupke i institucionalna nadmudrivanja.
Teško je precizno izračunati koliko je prihoda izgubljeno zbog izostanka ulaganja, ali je jasno da se ne radi samo o interesu jedne privatne kompanije. Blokiranjem projekta gube radnici, lokalna zajednica, turizam, dobavljači i javni budžeti.
Investitor sa iskustvom u obnovi domaćih kompanija
U procjeni mogućih efekata investicije važno je uzeti u obzir i dosadašnje poslovanje „Bingo Group“.
Ova grupacija je u obnovu fabrika, modernizaciju pogona i razvoj domaćih kompanija uložila više od milijardu KM. Dio preduzeća koja su preuzeta iz stečaja ili su bila pred gašenjem danas ponovo proizvodi i izvozi na strana tržišta.
Jedan od najpoznatijih primjera je tuzlanska „Dita“.
Nakon preuzimanja fabrike u stečaju, radnicima je povezan radni staž, pokrenuta je proizvodnja i uložena su dodatna sredstva u pogone. Nekada gotovo uništena fabrika ponovo je postala stabilan proizvođač i izvoznik.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje kako bi danas izgledao hotel „Zenit“ da je isti model revitalizacije mogao biti primijenjen i u Neumu, umjesto što je projekat više od decenije ostao zarobljen u pravnim i administrativnim sporovima.
Na osnovu čega Općina Neum nastavlja blokirati postupak?
Sudska i registracijska dokumentacija otvara i pitanje uloge Općine Neum.
Prema dostupnim dokumentima, Općina je tokom privatizacije izgubila status udjeličara, jer je njen udio od pet posto ušao u državni kapital koji je bio predmet prodaje.
Uprkos tome, Općina Neum nastavila je ulagati žalbe i tražiti raskid ugovora, iako prema aktuelnom vlasničkom stanju više nije član društva.
Zbog toga nije jasno na kojem pravnom osnovu općinske vlasti nastavljaju učestvovati u blokiranju realizacije privatizacije i preuzimanja hotela.
Posebno je značajno i pitanje upravljanja novcem koji hotel ostvaruje.
Prema aktuelnom izvodu iz sudskog registra, „Bingo“ je upisan kao većinski vlasnik, dok je dosadašnji direktor Ivan Lakić i dalje naveden kao osoba ovlaštena za zastupanje društva.
U takvoj situaciji ostaje nejasno ko danas faktički kontroliše poslovanje hotela, ko donosi operativne odluke i gdje završavaju prihodi koje ovaj turistički kompleks ostvaruje tokom svake sezone.
Smjena direktora dan prije potpisivanja sporazuma
Dodatni obrat dogodio se u junu 2026. godine.
Predstavnici kompanije „Bingo“ dobili su poziv Agencije za privatizaciju HNK da 26. juna potpišu sporazum kojim bi bila izvršena sudska presuda i konačno okončan proces privatizacije.
Na zakazano potpisivanje došla je ovlaštena osoba kompanije. Međutim, tada je saopšteno da je direktor Agencije za privatizaciju HNK Donko Jović smijenjen samo dan ranije.
Jović je, prema dostupnim informacijama, bio spreman potpisati sporazum i izvršiti pravosnažnu presudu i zakonsku obavezu Agencije.
Odluka o njegovoj smjeni donesena je na vanrednoj telefonskoj sjednici Vlade HNK, neposredno prije zakazanog okončanja postupka.
Takav slijed događaja dodatno pojačava sumnje da se realizacija privatizacije hotela „Zenit“ ne odgađa zbog neriješenih pravnih pitanja, nego zbog političkih i interesnih prepreka.
Zašto je sporan upravo domaći investitor?
U Neumu je ranije privatizovano više hotela prema istom ili sličnom modelu. Zbog toga ostaje neodgovoreno pitanje zašto je privatizacija „Zenita“, u kojoj se kao kupac pojavljuje domaća kompanija, postala predmet višegodišnjih opstrukcija.
Slučaj hotela „Zenit“ odavno je prerastao lokalne okvire. On pokazuje koliko pravna sigurnost u Bosni i Hercegovini može biti relativna čak i kada investitor prođe zakonom propisan tender, uplati ugovoreni novac, dobije pravosnažnu presudu i bude zvanično upisan kao vlasnik.
Ako ni sve to nije dovoljno da kompanija preuzme legalno kupljenu imovinu, onda se s pravom postavlja pitanje koliko je bilo koja investicija u Bosni i Hercegovini zaštićena od lokalnih političkih i interesnih blokada.
Na čekanju zato nije samo rekonstrukcija jednog hotela. Na čekanju su investicija od 30 miliona KM, više od 70 novih radnih mjesta, sigurnost postojećih radnika i razvoj turizma na jedinoj bosanskohercegovačkoj obali.