Tvrdnje o „vjekovnim mržnjama“ među narodima na Balkanu predstavljaju politički konstrukt koji ne može objasniti ratove devedesetih godina, smatra sociolog svjetskog ugleda i profesor Univerziteta u Dablinu Siniša Malešević.
Gostujući u BUKA podcastu, Malešević je rekao da je jedna od najvećih zabluda o prostoru bivše Jugoslavije uvjerenje da su ratovi bili posljedica navodnih istorijskih neprijateljstava koja su samo čekala trenutak da ponovo izbiju na površinu.
„Ne postoje nekakve drevne mržnje. Nije bilo drevne mržnje, što mi znamo i u Bosni i Hercegovini. Stoljećima ljudi su tu živjeli jedni s drugima. Išli jedni s drugima na razne religijske običaje. Poštivali jedne druge“, rekao je Malešević.
On podsjeća da su društva na prostoru bivše Jugoslavije decenijama bila duboko povezana, ne samo zajedničkim životom nego i porodičnim vezama.
Prema njegovim riječima, upravo zbog toga ratovi ne mogu biti objašnjeni tezom o spontanoj mržnji među ljudima.
„Jugoslavija je bila jedina koja je baš prošla kroz taj proces raspada izrazito krvavo, a nije to bilo neophodno. Moglo se doći do dogovora“, rekao je Malešević.
Govoreći o uzrocima nasilja, naglasio je da sukobi nisu nastali spontano niti su bili rezultat nekakvih neizbježnih istorijskih procesa.
„Većina nasilja je došla odozgo“, rekao je Malešević.
Dodao je da je riječ o organizovanom političkom procesu u kojem su ključnu ulogu imale institucije, političke elite i strukture moći.
„Kod nas se ništa nije spontano desilo. Nije bilo spontanog nasilja“, istakao je.
Malešević smatra da se i danas održava narativ o međusobnoj mržnji jer politički akteri od njega imaju koristi. Strah od drugih, kaže, ostaje jedan od najvažnijih instrumenata političke mobilizacije.
„To profitira od straha. U ratu je to očigledno, ali i u miru“, rekao je.
U razgovoru je upozorio i na širi evropski kontekst, navodeći da posljednjih godina raste podrška etničkom i isključivom nacionalizmu širom kontinenta. Prema njegovom mišljenju, nacionalizam nije fenomen karakterističan samo za Balkan, već predstavlja jednu od ključnih političkih ideologija modernog doba.
Ipak, smatra da svakodnevni život pokazuje nešto sasvim drugačije od političkih narativa koji dominiraju javnim prostorom.
„Kada imamo neku zajedničku nesreću, odmah je solidarnost vidljiva“, rekao je Malešević, podsjećajući na brojne situacije u kojima su građani, bez obzira na nacionalnu pripadnost, pokazivali međusobnu solidarnost.
Zbog toga, zaključuje on, tvrdnje da su ljudi na Balkanu prirodni neprijatelji jedni drugima ne predstavljaju istorijsku činjenicu, nego političku konstrukciju koja se decenijama održava u javnom prostoru.
„Ljudi se ne mrze. To je laž“, poručio je Malešević.