Naredba se odnosi za 2.239 redovnih biračkih mjesta u
Republici Srpskoj uključujući i biračka mjesta u Brčko Distriktu BiH sa opcijom
glasanja za Republiku Srpsku.
U obrazloženju se navodi da je CIK primila primjedbe na
izborni proces za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, te da je to
razlog ove naredbe.
Međutim, dodaje se I da “imajući u vidu broj prigovora koji
su dostavljeni Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine, kao i brojne
snimke i dokumentaciju, dokazni postupak trajao bi dugo”, te je postupajući po
službenoj dužnosti donesena naredba.
Komentar na ovu situaciju smo zatražili i od Vehida Šehića, predsjednik
Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“, bivšeg
člana Izborne komisije BiH (preteča CIK-a BiH)
Kako pojašnjava za BUKU po zakonu CIK ima pravo za ponovno
otvaranje određenih vreća sa glasačkim listićima za određeni nivo vlasti ukoliko
se u Glavnom centru za brojanje nisu “poklopili” rezultati sa prvog i drugog
unosa za svako biračko mjesto.
“Ako se ti podaci ne mogu usaglasiti onda direktor Glavnog
centra za brojanje, glavni kontrolor, traži od CIK-a da izda naredbu da se te
vreće otvore. To je po Izbornom zakonu moguće. Znači njihova odluka jeste u
skladu sa zakonom, e sada na koji član su se oni pozvali, ja u ovom trenutku ne
znam, ali znam da je to moguće. Takođe, jako je bitno da se što prije objave
preliminarni rezultati izbora kako bi nezadovoljne političke stranke i politički
subjekti im li pravo da ulože prigovore na rezultate izbora na određenim
biračkim mjestima”, pojašnjava Šehić.
Samim tim prigovori koje su uložili predstavnici opozicije
iz Repunlike Srpske prije pet dana nemaju zakonsko uporište, dodaje, te na osnovu
njih CIK ni nije mogao donijeti gore navedenu odluku.
“Po Izbornom zakonu je tačno utvrđeno u kom trenutku
politički subjekti mogu podnijeti prigovore. Zakon je jasan, to pravo politički
subjekti stiču nakon objave preliminarnih rezultata izbora . Mi znamo da su
određeni politički subjekti dostavili prigovore, ali oni su preuranjeni i o
njima CiK ne može odlučivati. Mogu ih razmatrati tek nakon što se ponovo
podnesu nakon objave preliminarnih rezultata”, jasan Je Šehić.
‘Utvrditi rezultate
pa onda ponovo brojati’
Juče je od sedam članova CIK-a samo Vlado Rogić bio protiv
toga da se glasovi za predsjednika RS ponovo broje.
“Ponovno prebrojavanje rezultata je izričito zakonom
regulirano. Regulisano je to u članku 5.30 i stav 6. Slijed bi trebao biti da
prvo riješimo sve prigovore, žalbe, zahtjeve – dobronamjerne i nedobronamjerne.
Nakon što utvrdimo objavimo rezutate, tek tada idu zahtjevi za prebrojavanje. I
CIK tad može ponovo brojati glasove u izbornim jedinicama. Na temelju čega smo
se mi odlučili? Na temelju žalbi i zahtjeva koje nismo obradili. Ni po jednom
žalibi do sada nismo donijeli odluku, a sad donosimo naredbu” istakao je Rogić.
Predjednik CIK-a Suad Arnautović rekao je da odbija
insinuacije Vlade Rogića o tome da nema zakonskog osnova.
“CIK ima pravo da donese ovu odluku kako bi utvrdio broj
glasova. Ako općinske izborne komisije nisu u stanju da to urade, CIK će to
uraditi u glavnom centru za brojanje”.
Napomenimo, prema trenutnim rezultatima Milorad Dodik ima
skoro 30.000 glasova više u odnosu na Jelenu Trivić.
Obrazloženje CIK-a, kao i naredbu možete pročitati na
fotografijama u nastavku.
