Bosna i Hercegovina postaje poligon za novu američku vanjsku politiku u kojoj poslovni interesi ljudi bliskih predsjedniku SAD Donaldu Trumpu sve više potiskuju tradicionalnu ulogu Washingtona u očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, ocjenjuje britanski „Financial Times“ u opširnoj analizi pod naslovom „MAGA poslovi ugrožavaju mir na Balkanu koji su uspostavile SAD“.
List istražuje kako su Trumpovi politički i poslovni saveznici dobili priliku za učešće u velikim energetskim projektima u Federaciji BiH, dok je Milorad Dodik, zahvaljujući intenzivnom lobiranju u Washingtonu, ostvario gotovo sve ciljeve koje je postavio, osim američke podrške otcjepljenju Republike Srpske.
Prema ocjeni Financial Timesa, promjena američkog pristupa mogla bi imati ozbiljne posljedice po političku stabilnost BiH, posebno ukoliko poslovni dogovori i politička savezništva počnu potiskivati dosadašnju ulogu SAD u očuvanju mira.
Od pekare i aerodromskog kafića do projekata vrijednih dvije milijarde evra
Financial Times svoju reportažu počinje pričom o poduzetniku Ameru Bekanu, koji je američkim poslovnim partnerima predstavio planove za projekte čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko dvije milijarde evra.
Riječ je o izgradnji gasovoda, tri elektrane i podatkovnog centra za vještačku inteligenciju.
Bekan je, prema pisanju lista, ranije imao poslovne poduhvate koji su uključivali pekaru, aerodromski kafić i trgovački centar koji nikada nije izgrađen. Međutim, sada je postao partner dvojice ljudi povezanih s Trumpom – Jesseja Binnalla, nekadašnjeg advokata američkog predsjednika, i Joea Flynna, brata bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Michaela Flynna.
Njihova kompanija AAFS dobila je podršku Bijele kuće za učešće u projektu Južne interkonekcije, gasovoda koji bi BiH povezao sa hrvatskom gasnom mrežom i terminalom za tečni prirodni gas na Krku, čime bi se smanjila zavisnost zemlje od ruskog gasa.
Međutim, način na koji je kompanija dobila predviđenu ulogu u projektu izazvao je kontroverze.
Financial Times navodi da je Parlament Federacije BiH izmijenio zakon i imenovao AAFS glavnim investitorom bez javnog tendera. Transparency International upozorio je da takva procedura predstavlja opasan presedan u zemlji opterećenoj korupcijom.
Binnall, s druge strane, tvrdi da ni njegova kompanija ni američki State Department nisu tražili da se AAFS imenuje zakonom, već da je to bila odluka domaćih parlamentaraca.
Dodik ostvario gotovo sve ciljeve u Washingtonu, osim otcjepljenja
Dok su Trumpovi poslovni saveznici razvijali veze sa političarima u Federaciji BiH, drugi predstavnici pokreta MAGA uspostavljali su kontakte sa Miloradom Dodikom.
Prema dokumentima dostavljenim američkim institucijama, ciljevi lobističkih kompanija koje je angažovala Republika Srpska uključivali su ukidanje američkih sankcija Dodiku, jačanje odnosa sa Trumpovim političkim pokretom, a u jednom slučaju i pribavljanje američke podrške nezavisnosti Republike Srpske.
Financial Times ocjenjuje da je Dodik ostvario gotovo sve što je tražio od Washingtona, osim podrške otcjepljenju.
Među osobama koje su radile na uspostavljanju veza navode se bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich i Michael Flynn. Interes za Republiku Srpsku pokazivali su i Rudy Giuliani, Laura Loomer, Donald Trump Jr., kao i Trumpovi politički saradnici James Blair i Chris LaCivita.
Posebno se izdvaja odluka Trumpove administracije da u oktobru 2025. godine ukine individualne sankcije Dodiku, uvedene zbog optužbi za korupciju i secesionističko djelovanje.
Prema pisanju FT-a, jedan od ciljeva takvog poteza bio je da Dodik odstupi sa predsjedničke funkcije, što se kasnije i dogodilo.
Amerikanci, prema pisanju FT-a, pritiskali Christiana Schmidta da ode
Jedan od najznačajnijih dijelova analize odnosi se na odlazak visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Financial Times navodi, pozivajući se na osobe upoznate sa razgovorima, da je Trumpova administracija vršila pritisak na Schmidta da podnese ostavku, uz upozorenja da bi mu u suprotnom mogla otežati obavljanje funkcije.
Schmidt je u maju objavio odlazak sa pozicije, a Washington je potom podržao italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija kao nasljednika.
State Department je, odgovarajući na pitanja lista, priznao Schmidtove godine predane službe, ali nije direktno potvrdio navode o pritiscima.
Bivši američki ambasador u BiH Michael Murphy iznio je oštru ocjenu motiva koji, prema njegovom mišljenju, stoje iza promjene američkog pristupa.
„Oni žele visokog predstavnika kojeg mogu kontrolisati, nekoga ko neće intervenirati i spriječiti Dodika da podriva Dejtonski mirovni sporazum ili državu“, rekao je Murphy za Financial Times.
Novi visoki predstavnik odbio je komentarisati ove navode.
Murphy smatra da insistiranje Trumpove administracije na lokalnom odlučivanju odgovara političkoj agendi Milorada Dodika i omogućava mu da nastavi zagovarati separatističke ciljeve.
Zašto su se političari iz Federacije okrenuli Trumpovim ljudima?
Financial Times analizira i motive zbog kojih su se politički predstavnici iz Federacije BiH odlučili povezati sa ljudima bliskim američkom predsjedniku.
Prema Murphyjevoj ocjeni, sve bolji Dodikov položaj u Washingtonu podstakao je federalne političare da pokušaju uspostaviti vlastite veze sa Trumpovom administracijom, a Južna interkonekcija postala je važan kanal za to.
„Bošnjaci su željeli da Trumpov svijet ima neku vrstu interesa u zemlji, jer bi u suprotnom lobisti iz Trumpovog okruženja pokušali rasturiti zemlju“, rekao je Murphy.
Binnall i Flynn, međutim, iznijeli su drugačiju verziju događaja. Tvrde da su ih predstavnici BiH prvi kontaktirali u vezi sa gasovodom, tokom posjete u kojoj su istraživali mogućnosti za aerodromske koncesije.
Binnall odbacuje tvrdnje da su im veze sa Trumpom otvorile vrata i navodi da su prvo sarađivali sa profesionalnim diplomatama u američkoj ambasadi, a da su razgovore sa visokim zvaničnicima State Departmenta imali tek na njihovu preporuku.
Zastupnica Sabina Ćudić, koja se sa Binnallom i Flynnom sastala u Sarajevu u januaru, iznijela je drugačije iskustvo.
Prema njenim riječima, dvojica američkih poslovnih ljudi već na početku sastanka isticala su svoje prijateljstvo sa Trumpom i značaj tih veza za njihov pristup projektu.
Ćudić je učestvovala i na sastancima sa američkim zvaničnicima na kojima se insistiralo na ubrzavanju Južne interkonekcije.
„Poruka je bila: treba nam to sada, treba nam brzo, trebalo nam je još jučer“, rekla je Ćudić.
Visoki zvaničnik State Departmenta izjavio je za FT da je AAFS bila jedina američka kompanija koja se pojavila spremna da realizuje projekat prema modelu nalik koncesiji, za koji se odlučila Vlada Federacije BiH.
„Niko ne želi proturječiti Trumpu“
Kurt Bassuener, dugogodišnji analitičar političkih prilika u BiH i suosnivač organizacije Democratization Policy Council, smatra da su veze AAFS-a sa Trumpovim okruženjem uticale na atmosferu tokom rasprave o projektu.
„Osjećaj da ne želite proturječiti Trumpu bio je snažno prisutan u raspravi o zakonu“, ocijenio je Bassuener.
Financial Times podsjeća da su američke administracije i ranije promovisale poslovne interese svojih kompanija u inostranstvu, ali ocjenjuje da je pod Trumpom ostvarivanje komercijalnih poslova postalo jedan od centralnih prioriteta vanjske politike.
Upravo takav pristup izaziva zabrinutost među analitičarima koji smatraju da bi politički uticaj mogao biti korišten za ostvarivanje poslovnih interesa, uz zanemarivanje dugoročnih posljedica po stabilnost BiH.
Američka senatorica upozorava na rizik od novog sukoba
Demokratska senatorica Jeanne Shaheen, jedna od vodećih predstavnica demokrata u Odboru za vanjske odnose američkog Senata, upozorila je da promjena američke politike može imati ozbiljne posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
„Više od 30 godina američko vodstvo pomagalo je očuvanju mira u Bosni i Hercegovini“, poručila je Shaheen.
Ona smatra da Trumpova administracija sada ohrabruje političke aktere koji nastoje oslabiti i razgraditi državu, čime se povećava rizik od novih sukoba.
S druge strane, Max Primorac, viši istraživač konzervativne Heritage Foundation i osoba bliska Trumpovoj administraciji, smatra da dosadašnji američki pristup nije dao željene rezultate.
„Radimo nešto 30 godina i to ne funkcioniše“, izjavio je Primorac.
Takav stav odražava uvjerenje dijela Trumpovog okruženja da je Dejtonski sporazum, iako je zaustavio rat, stvorio komplikovan politički sistem koji je previše zavisan od međunarodne zajednice.
Britanska baronesa Arminka Helic, koja je početkom devedesetih napustila BiH, takođe je kritikovala novi američki pristup.
Prema njenoj ocjeni, takva politika može biti posljedica nedovoljnog poznavanja prilika, neodgovornosti ili svjesno destruktivnog djelovanja.
„Ali razumiju kako iskoristiti najslabije države u regiji da zarade novac“, poručila je Helic.
Upravo na raskoraku između tradicionalne američke uloge u očuvanju mira i nove politike zasnovane na poslovnim dogovorima Financial Times gradi svoju analizu.
Dok Trumpova administracija smatra da je potrebno promijeniti pristup koji, prema njenim saveznicima, nije dao rezultate tokom protekle tri decenije, njeni kritičari upozoravaju da bi povlačenje Washingtona iz dosadašnje uloge moglo dodatno ohrabriti separatističke politike i produbiti političke i etničke podjele u Bosni i Hercegovini.