Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske rekao je danas je da je Privredna komora angažovala advokatski tim koji razmatra mogućnost podnošenja krivične prijave protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijada Krnjića koji, kako kaže, blokira otvaranje graničnog prelaza Gradiška.
On je novinarima u Banjaluci istakao da će naredne sedmice, najvjerovatnije, sa advokatskim timom imati kompletnu krivičnu prijavu.
“Upoznaćemo javnost sa svim onim što smo planirali ” rekao je Račić. On je reako da je riječ o krivičnoj prijavi i zahtjevu za nadoknadu štete koju su pretrpjeli privrednici.
Podsjećamo, izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO kojima se omogućava početak rada na novoizgrađenom graničnom prelazu Gradiška, nisu usvojene, jer je Krnjić bio protiv.
Granični prelaz u Gradiška svečano je otvoren prije tri mjeseca, ali uprkos završenoj infrastrukturi i modernom terminalu, on i dalje nije u funkciji. Razlog nije tehnički kvar niti nedovršeni radovi, već – administrativna blokada.
Ključni problem nalazi se unutar Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Da bi novi prelaz počeo raditi, bilo je neophodno usvojiti izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji ove institucije. Tim izmjenama bi se omogućilo formiranje novih radnih mjesta, raspored službenika i operativni početak rada prelaza.
Međutim, Upravni odbor UIO BiH nije usvojio te izmjene. Presudan je bio glas Zijada Krnjića, koji je bio protiv.
Jedan glas – blokada cijelog prelaza Gradiška
Krnjić, kao član Upravnog odbora imenovan iz reda eksperata na prijedlog Federacije BiH, nije blokirao izgradnju prelaza, ali je svojim glasom protiv izmjena pravilnika faktički zaustavio njegov početak rada. Bez te formalne odluke, novi granični prelaz ne može biti stavljen u funkciju, bez obzira na to što je fizički završen.
Upravo zato se u javnosti njegov potez tumači kao „blokada“.
Zašto je Krnjić protiv otvaranja prelaza?
Krnjić je prvo odbio da se o toj tački odlučuje putem telefonske sjednice, a potom je na redovnoj sjednici svoj glas uslovio pitanjem preraspodjele prihoda od indirektnih poreza. Prema tom prijedlogu, Republika Srpska bi Federaciji BiH trebala uplatiti gotovo 100 miliona KM. Iako ove dvije teme formalno nisu povezane, Krnjić je insistirao da se razmatraju zajedno, što je izazvalo oštre reakcije i brojne kritike u javnosti.
Ovakve situacije nisu neuobičajene, jer odluke u Upravnom odboru često reflektuju političke i institucionalne odnose između entiteta i države.
Privreda reagovala: krivična prijava
Zbog zastoja u radu prelaza, Privredna komora Republike Srpske podnijela je krivičnu prijavu protiv Krnjića, tvrdeći da je time nanesena značajna ekonomska šteta.
Neaktivnost prelaza znači:
- duža čekanja na granici
- povećane troškove transporta
- usporen protok robe i trgovine
Administrativna država na djelu
Slučaj Gradiške pokazuje koliko jedan administrativni korak može imati velike posljedice. Iako su most i prelaz izgrađeni i spremni, bez formalne odluke institucija sistem ostaje blokiran.
U suštini, riječ je o klasičnom primjeru institucionalnog zastoja: infrastruktura postoji, ali pravni okvir za njen rad – ne.
Dok se ne usvoje izmjene pravilnika unutar Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, novi granični prelaz u Gradiška ostaće simbol jedne šire realnosti – da u Bosni i Hercegovini često nije problem izgraditi nešto, nego ga staviti u funkciju.