Spoljnotrgovinska razmjena Republike Srpske u prva tri mjeseca 2026. godine premašila je 3,14 milijardi KM, ali novi podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju nastavak zabrinjavajućeg trenda – uvoz raste brže od izvoza, dok se deficit sve više produbljuje.
Prema zvaničnim podacima, Republika Srpska je od januara do marta izvezla robu vrijednu oko 1,246 milijardi KM, dok je uvoz dostigao čak 1,895 milijardi KM. To znači da je deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni narastao na gotovo 649 miliona KM.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 65,8 odsto, što pokazuje da domaća ekonomija i dalje mnogo više kupuje iz inostranstva nego što uspijeva da proda.
Izvoz stagnira, uvoz raste
Posebno zabrinjava podatak da je izvoz praktično stagnirao i manji je za 0,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz istovremeno porastao za 3,2 odsto.
Ekonomisti upozoravaju da ovakav odnos pokazuje nekoliko ozbiljnih problema:
- domaća proizvodnja teško povećava konkurentnost,
- privreda ostaje zavisna od stranih proizvoda,
- a rast potrošnje se sve više oslanja na uvoz.
U praksi to znači da novac iz domaće ekonomije nastavlja da odlazi van zemlje kroz kupovinu robe iz inostranstva.
Srbija ostaje najvažniji partner Republike Srpske
Najveću robnu razmjenu Republika Srpska i dalje ostvaruje sa Srbija, koja godinama drži ubjedljivo prvo mjesto među spoljnotrgovinskim partnerima.
Odmah iza Srbije nalaze se:
- Hrvatska,
- Njemačka,
- Italija,
- Slovenija,
- te Kina, posebno kada je riječ o uvozu.
Kina ostaje jedan od najvećih izvora trgovinskog deficita jer Republika Srpska iz te zemlje uvozi ogromne količine robe, dok je izvoz minimalan.
EU i region dominiraju tržištem
Najveći dio izvoza Republike Srpske i dalje završava na tržištu Evropske unije, dok značajan dio razmjene otpada na zemlje CEFTA sporazuma i region zapadnog Balkana.
Domaća ekonomija posebno zavisi od uvoza:
- energenata,
- mašina i opreme,
- prehrambenih proizvoda,
- sirovina,
- te robe široke potrošnje.
To Republiku Srpsku čini veoma osjetljivom na globalna poskupljenja, poremećaje na tržištu i rast cijena transporta i energije.
Šta znače ove brojke?
Jednostavno rečeno – Republika Srpska i dalje troši mnogo više nego što proizvodi za izvoz.
Takav trend dugoročno znači:
- slabiji razvoj domaće proizvodnje,
- rast zavisnosti od stranog tržišta,
- odlazak novca iz zemlje,
- i dodatni pritisak na životni standard građana.
Ekonomisti upozoravaju da bez ozbiljnijeg jačanja industrije, poljoprivrede i izvozne proizvodnje deficit može dodatno rasti tokom 2026. godine, posebno ukoliko nastavi rast cijena energenata i robe iz uvoza.
Najnoviji podaci tako pokazuju da Republika Srpska i dalje ostaje ekonomija koja mnogo više kupuje nego što prodaje – a taj jaz iz mjeseca u mjesec postaje sve veći.