Demencija pogađa milione ljudi širom svijeta, predstavljajući veliki izazov za pojedince, njihove porodice i zdravstvene sisteme. Iako se kognitivno propadanje najčešće povezuje sa starijom životnom dobi, važne promjene u mozgu zapravo počinju već u srednjim godinama, mnogo prije nego što se pojave prvi vidljivi simptomi. To rano razdoblje predstavlja važnu priliku da se djeluje preventivno i da se podrži zdravlje mozga prije nego što dođe do problema s pamćenjem.
Dobra vijest je da, iako ne postoji „čarobni lijek“, postoje načini koji mogu pomoći u očuvanju zdravlja mozga. Kontrola krvnog pritiska, dijabetesa, sluha i mentalnog zdravlja, zajedno sa zdravim životnim navikama, može značajno doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija u budućnosti.
Vođeni tim saznanjima, naučnici su istraživali koja kombinacija medicinskih, genetskih i životnih faktora najviše utiče na zdravlje mozga kod osoba između 40 i 59 godina. Rezultati su objavljeni u časopisu Alzheimer's and Dementia.
Kako je sprovedeno istraživanje
U okviru projekta PREVENT Dementia, analizirani su podaci 587 kognitivno zdravih odraslih osoba uzrasta od 40 do 59 godina, koje su regrutovane sa pet univerzitetskih lokacija u Velikoj Britaniji i Irskoj. Oko polovine učesnika imalo je roditelja sa dijagnozom demencije.
Istraživači su ispitanike posmatrali kroz četiri ključne oblasti. Prvo su sproveli kognitivne testove koji su mjerili pažnju, jezičke sposobnosti i pamćenje. Zatim su pratili deset promjenjivih faktora rizika, među kojima su krvni pritisak, holesterol, tjelesna težina, nivo šećera u krvi, sluh, kvalitet sna, simptomi depresije, pušenje, konzumacija alkohola i prethodne povrede mozga.
Treća grupa činili su nepromjenjivi faktori kao što su godine, pol, porodična istorija demencije i prisustvo gena APOE ε4, koji se povezuje sa većim rizikom od Alchajmerove bolesti. Na kraju, kroz upitnike su procjenjivali tzv. kognitivnu rezervu – nivo obrazovanja, karijeru i učestalost aktivnosti poput čitanja, vježbanja, druženja, sviranja ili učenja novih vještina.
Hobi kao snažan zaštitni faktor
Analiza podataka donijela je zanimljiv rezultat. Najjaču pozitivnu vezu sa boljim kognitivnim sposobnostima imalo je upravo bavljenje raznim stimulativnim aktivnostima.
Zapravo, raznovrsni hobiji pokazali su jači pozitivan efekat nego što su pojedinačni zdravstveni rizici imali negativan uticaj, pa čak i jači od genetskog faktora rizika poput APOE ε4. Pored hobija, i viši nivo obrazovanja bio je povezan sa boljim rezultatima mozga.
Istraživanje je pokazalo da nije presudna jedna aktivnost, već njihova raznolikost. Kombinacija društvenih, kreativnih i fizičkih aktivnosti – poput druženja, sviranja, umjetnosti, vježbanja, čitanja, putovanja ili učenja jezika – djeluje kao svojevrsna „zaštitna mreža“ za mozak.
Šta najviše šteti kognitivnom zdravlju?
S druge strane, najizraženija povezanost sa slabijim kognitivnim rezultatima zabilježena je kod simptoma depresije. Nakon toga slijede traumatske povrede mozga, dijabetes, povišen krvni pritisak, problemi sa sluhom i loš kvalitet sna. Među nepromjenjivim faktorima, starija dob i muški pol takođe su bili povezani sa nešto slabijim rezultatima.
Šta ovo znači u praksi?
Ovi rezultati jasno ukazuju da svakodnevne navike u srednjoj životnoj dobi mogu imati veliki uticaj na zdravlje mozga u kasnijim godinama. Iako demencija ne može u potpunosti da se spriječi, određene aktivnosti i zdrave navike mogu pomoći u očuvanju mentalnih funkcija.
Stručnjaci preporučuju izgradnju kognitivne rezerve kroz raznolik i aktivan stil života. Nije potrebno fokusirati se na jednu stvar – već je korisno kombinovati različite aktivnosti: čitanje, šetnje, druženje, učenje novih vještina ili jezika.
Takođe je važno redovno kontrolisati zdravlje sa ljekarom, posebno krvni pritisak, šećer u krvi i eventualne probleme sa sluhom, kao i obratiti pažnju na mentalno zdravlje i kvalitet sna.
Sve u svemu, istraživanje pokazuje da zdravlje mozga ne zavisi samo od izbjegavanja rizičnih faktora, već i od aktivnog i ispunjenog načina života koji podstiče mozak na rad i razvoj.