Šta donosi pristupanje Hrvatske Šengenu: (P)ostajemo čekaonica na vratima Evrope

Zvaničnim pristupanjem Hrvatske zajednici zemalja Šengen zone 1.
januara 2023. godine BiH i u pogledu migrantske krize ostaje predsoblje
Evrope, a strožije mjere na zapadnim granicama pretvorit će nas u
svojevrsnu čekaonicu za stotine nesretnih ljudi koji svoju sreću vide u
EU, piše Avaz.

Nakon iskustva iz decembra 2020. jasno je da, uz stalno prebacivanje
odgovornosti i migranata iz RS u FBiH, relativno mali broj može dovesti
do nove humanitarne katastrofe.

– Uvođenje šengenskih kontrola na granici s Hrvatskom otežat će
situaciju. Može se desiti da se više migranata uputi prema BiH. Vidjeli
ste da je i Srbija uvela određene mjere, teško je ući u zemlje poput
Mađarske i Rumunije, pa bi se oni ovdje zadržavali, uglavnom u USK.
Trenutno je drugačija situacija u našim kampovima, što je olakšavajuća
stvar, ali, ako dođe do nekog novog ratnog žarišta u svijetu, broj
migranata bi se mogao značajno povećati – kaže Nedžad Korajlić, profesor Fakulteta za kriminalistiku UNSA-e.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Slaže se s ocjenom da ni potresni prizori iz bh. gradova, posebno iz
kampova u okolini Bihaća od prije dvije godine, nisu bili dovoljni da se
istočna granica BiH bolje zaštiti. Navodi da je problem teren, ali i
stav RS da ne dozvoli strožiji režim na granici sa Srbijom.

– Sa sigurnošću granica konsolidiramo kompletnu sigurnost u BiH. U
migrantskoj krizi kroz BiH su prolazili svakakvi ljudi, bilo ih je s
raznih lista, čak i terorista i ljudi s potjernica iz SAD. Kako bi narod
rekao, “vile su nas pronosale” – ističe Korajlić.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić
kratkoročno ne očekuje eskalaciju migrantske krize, pogotovo ne u
zimskom periodu, ali sigurnost granica, kontroliran prijelaz i siguran
protok ljudi, roba i kapitala jesu prioriteti svake od država i EU.

– Mislim da Šengen neće ništa značajno promijeniti kad je u pitanju
eventualno povećan broj migranata. O tome se posljednjih dana izvan
scene razgovara. Šengen podrazumijeva zakonitu i kontinuiranu kontrolu
na graničnim prijelazima i dodatni nadzor granice – kaže Krešić.

Krešić pogrešnim smatra fokus na jačanju granice sa Srbijom, jer su
migranti i do sada, prolazeći preko Grčke, kroz Šengen dolazili u BiH.

– Mislim da ukupna situacija koja je kreirana posljednjih nekoliko
godina uopće nije doprinijela povećanju kapaciteta za osiguranje državne
granice. Mi ćemo morati učiniti dodatne napore, to nam treba biti jedan
od prioriteta, da osiguramo finansijske i ljudske resurse GPBiH da može
biti efikasnija – ističe Krešić.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije