Iako se ukupni kriminalitet u Republici Srpskoj (RS) u posljednjoj deceniji značajno smanjio, broj krivičnih djela čije su žrtve žene – posebno nasilje u porodici – pokazuje zabrinjavajući trend rasta. Prema podacima Fondacije „Udružene žene“, broj ukupno prijavljenih krivičnih djela u RS-u od 2014. do 2024. godine opao je za 50%, dok se u istom periodu broj slučajeva nasilja nad ženama povećao za isti procenat.
Zabrinjavajući udio ubistava žena
U Republici Srpskoj posebno se izdvaja visok udio ubijenih žena u ukupnom broju žrtava ubistava – od 30% do čak 50%, što značajno odstupa od globalnog prosjeka gdje žene čine do 20% žrtava. Iako je ukupan broj ubistava u opadanju, prosječno se godišnje u RS-u zabilježi oko pet femicida, odnosno rodno zasnovanih ubistava žena (ukupno 51 od 2014. do 2024. godine), stoji u Publikaciji Statistički pokazatelji i trendovi Nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Republici Srpskoj za period 2014-2024.
Ekspanzija porodičnog nasilja
Krivično djelo nasilja u porodici pokazuje stalan rast, i po broju prijava i po broju prijavljenih lica. Tako je 2014. godine ovo djelo činilo 4,12% svih prijavljenih krivičnih djela, dok je u 2024. godini ta brojka porasla na 17,02%. Svako peto prijavljeno krivično djelo danas se odnosi na nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, što se djelimično pripisuje izmjenama zakona koji su ovo ponašanje jasno inkriminisali.
Prema „časovniku zločina“, u Republici Srpskoj tokom 2023. godine svakih 6,5 sati zabilježen je jedan slučaj porodičnog nasilja, odnosno tri slučaja dnevno.
Statistika – ko su izvršioci, a ko žrtve?
U više od 90% slučajeva nasilje počine muškarci (92,92% u 2024. godini), a najčešće su to osobe između 30 i 50 godina. Isti starosni raspon preovladava i među žrtvama. Više od 67% svih žrtava su žene, a taj udio je u pojedinim godinama premašivao i 75%. Najčešće su to supruge, bivše supruge i partnerke, a značajan broj žrtava su i majke i kćerke.
Zabrinjava i podatak da se udio djece kao žrtava porodičnog nasilja povećava – trenutno čine do 20% ukupnog broja žrtava. Među maloljetnim žrtvama oba pola su jednako zastupljena.
Oblici nasilja – dominira fizičko, raste psihičko
Najzastupljeniji oblik porodičnog nasilja je fizičko, kome je izložena svaka druga žrtva. Istovremeno, uočava se porast psihičkog nasilja – ono je poraslo za 50% tokom posmatranog perioda, a 2024. godine je svako treće prijavljeno djelo imalo psihološku komponentu.
Seksualno nasilje u porodici ostaje najmanje prijavljivani oblik, što ukazuje na ozbiljan problem neprijavljivanja ili neprepoznavanja ovog vida zlostavljanja.
Socioekonomski profil žrtava
Žrtve nasilja u porodici dolaze iz različitih socijalnih slojeva, ali zabrinjava činjenica da je svaka druga žrtva nezaposlena. Ipak, bilježi se pad ovog udjela – sa 67,3% nezaposlenih punoljetnih žrtava u 2014. godini na 51,16% u 2023. godini.
Niska stopa procesuiranja
Uprkos velikom broju prijavljenih slučajeva, svega jedno od šest prijavljenih lica biva i optuženo i osuđeno. Ovo ukazuje na značajan „gubitak zločina“ tokom pravosudne obrade, posebno u poređenju sa Federacijom BiH i Distriktom Brčko gdje je stopa osuđujućih presuda veća.
Kada je riječ o kaznenoj politici, evidentna je promjena: dok su ranije dominirale novčane kazne, u 2024. godini zabilježeno je gotovo dvostruko više zatvorskih kazni nego novčanih. U FBiH i Brčko Distriktu i dalje dominiraju uslovne kazne, ali i tamo raste broj zatvorskih sankcija.
Tamna brojka
Stručnjaci upozoravaju da je tamna brojka – odnosno broj krivičnih djela koja nikada ne budu prijavljena – posebno izražena kod porodičnog i seksualnog nasilja, te može biti i do 13 puta veća od zvanične statistike. Seksualni delikti između srodnika i partnera često ostaju u potpunosti neprocesuirani.
Evidentirani oblici nasilja nad ženama i nasilja u porodici se povećavaju. Tako je svako peto prijavljeno krivično djelo počinjeno nad ženama i izvrši se na svakih šest sati. Učinioci su u preko 90% slučajeva muškarci i to najčešće suprug, otac i sin što djeluje dovoljno zabrinjavajuće.