Odlazak radne snage iz BiH je nakon pandemije dobio novi
zamah, iako domaći poslodavci nude poslove na svakom koraku- traže se trgovci,
radnici u pekarama, konobari, kuvari, vozači, građevinski radnici … Situacija
je manje-više identična u svim bh. gradovima.
Tako je samo Republika Slovenija u 2022. godini, zaključno
sa 30.11. izdala 17.154 radnih dozvola za državljane BiH. Od tog broja 10.972
radne dozvole izdate su za novo zapošljavanje, a 6.182 dozvole su produžene.
Ovo zapošljavanje se odvijalo na osnovu međunarodnog Sporazuma o zapošljavanju
između BiH i Slovenije, a sve preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Prema njihovim podacima, od 2013. do 2021. dozvolu za rad u
Sloveniji dobila su ukupno 78.042 radnika, a 2021. godina je po broju izdatih dozvola
dostigao rekord kada je 19.575 radnika iz Bosne i Hercegovine dobilo dozvolu za
rad u ovoj zemlji.
Osim pri zapošljavanju u Sloveniji, Agencija za rad i
zapošljavanje BiH posreduje radnicima iz BiH i pri zapošljavanju u Njemačkoj.
Za ovu zemlju Agencija ima dozvolu za posredovanje samo osoba sa završenom
srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju
položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika sa minimum B1 nivoom,
prema referentnom okviru za jezike.
U 2022. godini Agencija za rad i zaposljavanje BiH je
posredovala u zapošljavanju 533 osobe u SR Njemačkoj, na osnovu Dogovora o
posredovanju uzapošljavanju medicinskih
radnika sa srednjom stručnom spremom.
BH. POSLODAVCI
NEZADOVOLJNI
Podaci Agencije o zapošljavanu u inostranstvu izazvale su
revolt kod poslodavaca iz oba entiteta, jer smatraju da bi se Agencija trebala
posvetiti domaćem tržištu rada i voditi programe koji će zapošljavati radnike
na domaćem tržištu rada. Samo u Republici Srpskoj skoro pola poslodavaca
planira zapošljavati nove radnike, dok ih preko 60% planira da poveća plate
svojim radnicima, a u nedavnom istraživanju iskazali su potrebu za 2.792 novih
radnika. Pitaju se stoga, kako da nađu radnike, kada iste Agecija zapošljava u
inostranstvu.
Komentar smo zatražili i od same Agencije.
AGENCIJA-TO JE NAŠA
ZAKONSKA OBAVEZA
Kako nam je rekao stručni saradnik za informisanje Agencije
za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić, predstavnici udruženja poslodavaca
itekako dobro znaju da Agencija za rad i zapošljavanje BiH nema nadležnosti na
domaćem tržištu rada u smislu provođenja aktivnih politika zapošljavanja,
odnosno aktivnih mjera i programa zapošljavanja: “Predstavnici udruženja
poslodavaca to znaju jer su od formiranja Agencije za rad i zapošljavanje BiH
članovi Savjetodavnog odbora Agencije za rad i zapošljavanje BiH, zajedno sa
predstavnicima entitetskih ministarstava rada, sindikata, Vlade Brčko
distrikta, Ministarstva civilnih poslova BiH, te svake godine daju mišljenje na
naš program rada, izvještaj o radu, prjedlog kvota za zapošljavanje stranaca,
te druge dokumente kako je to definirano Zakonom o Agenciji za rad i zapošljavanje
BiH. Takođe, predstavnici udruženja poslodavaca itekako dobro znaju da je prema
ustavnim nadležnostima domaće tržište rada, provođenje aktivnih politika
zapošljavanja, te aktivnih mjera i programa zapošljavanja u nadležnosti
entitetskih zavoda za zapošljavanje, kantonalnih službi zapošljavanja u
Federaciji BiH, Vlade Brčko distrikta BiH, a sami su na različite načine
uključeni u donošenje politika usmjerenih ka domaćem tržištu rada na navedenim
nivoima”.
Što se tiče posredovanja u inostranstvu, kaže Pupić, zakonska
obaveza Agencije za rad i zapošljavanje BiH jeste koordinacija sa entitetskim
zavodima za zapošljavanje u zapošljavanju naših građana u inostranstvu. Cjelokupno
posredovanje i koordinacija koju radime, rade na osnovu zaključenih
međudržavnih sporazuma o zapošljavanju ili, kao što je slučaj sa Njemačkom,
Dogovorom o zapošljavanju između Agencije za rad i zapošljavanje BiH Savezne
agencije za rad SR Njemačke na koji su priostanak dali Vijeće ministara BiH i
Savezna vlada SR Njemačke. Upravo ovi međunarodno-pravni dokumenti, tvrdi
Pupić, jamče sigurnost našim radnicima u inostranstvu.
RADNICI NE ODLAZE
ZBOG AGENCIJE, NEGO ZBOG BOLJIH USLOVA
“Prema tvrdnjama udruženja poslodavaca proizilazi da ukoliko
Agencija za rad i zapošljavanje BiH prestane raditi posredovanje na osnovu
međunarodnih sporazuma, radnici iz BiH neće odlaziti na rad u inostranstvo već
će ostati raditi u BiH. Naravno, da ovo nije tačno. Radnici će i dalje odlaziti
na rad u inostranstvo jer su uslovi rada i naknade za rad osnovni motivi koji
pokreću radnike, ali neće biti zaštićeni, biće izloženi lažnim oglasima i
prevarama u zapošljavanju. U prilog tome dovoljno govori i slijedeća činjenica-
Agencija za rad i zapošljavanje BiH posreduje i radi koordinaciju u
zapošljavanju naših građana u Sloveniji od 2013. godine. Posljednje tri godine
broj izdatih radnih dozvola čini se velik i iznosi u prosjeku oko 18.000 radnih
dozvola godišnje. Međutim, podaci Zavoda za zapošljavanje R.Sloveniji za 2008.
godinu, dakle godinu prije svjetske ekonomske krize i recesije broj izdatih
radnih dozvola u Sloveniji za naše državljane je iznosio 43.604. To je jasan
pokazatelj da su mnogi radnici iz BiH okrenuti Sloveniji i da to nije ništa
novo. Ono što je novo jeste da se kretanje radne snage u zemlje Evropske unije
stalno liberalizira i shodno tome radnici su danas u boljoj poziciji da svoj
rad, znanje i vještine prodaju na onim tržištima gdje su cjene rada više, a
uslovi rada bolji”, zaključuje Pupić.