Vlada Republike Srpske usvojila je u ponedeljak na posebnoj sjednici Odluku o prvoj emisiji obveznica Republike Srpske primarno namijenjenih stanovništvu.
“Primarni cilj ove emisije je podizanje svijesti građana o tržištu hartija od vrijednosti i njihova finansijska edukacija, a samim tim i dalji razvoj domaćeg tržišta kapitala”, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.
Ciljana nominalna vrijednost emisije je pet miliona KM, godišnja kamatna stopa 4,5 odsto, sa rokom dospijeća dvije godine od dana registracije. Kamata će vlasnicima biti isplaćivana polugodišnje.
Iz Vlade RS navode da će štedne obveznice biti pristupačan finansijski instrument građanima Republike Srpske, s obzirom na to da minimalni iznos upisa po investitoru iznosi 100 KM, dok je nominalna vrijednost jedne štedne obveznice jedna KM.
Emisija obveznica u trenutku najveće političke krize
Zanimljivo je da Vlada RS kao jedan od primarnih ciljeva ove emisije navodi finansijsku edukaciju građana, dok je dovoljna osnovna finansijska pismenost, ili samo zdrav razum, da uvidite koliko je apsurdno očekivati od građana da kupuju državne obveznice u jeku najveće političke krize u državi.
Dok istovremeno intenzivno radi na rasformiranju pravnog i institucionalnog ustrojstva države, Vlada RS očekuje da će građani imati povjerenja u obveznice takve vlade.
Odluku o obveznicama Vlada RS objavila je u istom saopštenju u kojem i zaključke o aktuelnoj političko-bezbjednosnoj situaciji u Republici Srpskoj, preuzimanju granične kontrole od strane MUP-a Republike Srpske, te pozivu radnicima iz Republike Srpske zaposlenima u Državnim institucijama da pređu u institucije RS. U istom saopštenju je i zaključak o formiranju novih institucija RS i ukidanju onih koje ne provode kontroverzne (najblaže rečeno) zakone NSRS, te informacija o pojačanoj policijskoj zaštiti “štićenih lica” u RS. Jasno je da se ovo posljednje odnosi na najviše zvaničnike RS za kojima je raspisana potjernica od strane Suda BiH.
Pitanje povjerenja u nestabilnim vremenima
U normalnim okolnostima, državne obveznice su sigurniji oblik ulaganja od, recimo, dionica, jer država garantuje isplatu kamate i glavnice. Međutim, izdavanje državnih obveznica u situaciji kada vladajuća stranka istovremeno destabilizuje političku i ekonomsku situaciju može biti znak ozbiljnog problema i ukazivati na pokušaj kratkoročnog finansiranja budžetskih potreba na račun dugoročne stabilnosti.
Za bilo kakva ulaganja, ključno je pitanje povjerenja. Povjerenje u državne obveznice direktno zavisi od stabilnosti države, pa se postavlja pitanje koliko povjerenja mogu građani imati u obveznice koje izdaje vlast koja istovremeno vodi politiku koja ugrožava političku i ekonomsku stabilnost? Politička kriza, sukobi s međunarodnim partnerima, slabljenje institucija mogu dovesti do toga da dug postane neodrživ, jer država možda neće moći ispuniti svoje obaveze prema kupcima obveznica.
Ekonomista Igor Gavran smatra da vijest o emisiji obveznica od strane Vlade RS spada u rubriku “Vjerovali ili ne”. “Dakle, vlada čiji je predsjednik trenutno na korak od hapšenja treba da nekome ulijeva povjerenje da mu je ulaganje sigurno? Svi ovi tehnički detalji su nebitni ako uzmemo u obzir dva ključna faktora: sigurnost ulaganja ne postoji, jer u ovakvoj situaciji neustavnog djelovanja rukovodstva entiteta i ilegalnosti odluka koje donose takvi pojedinci, nalazimo se u situaciji potpune neizvjesnosti”, upozorava Gavran.
Matematička računica
Ako na trenutak zanemarimo politički rizik i posmatramo isključivo matematičku računicu, finansijski stručnjak Branko Kecman ističe da ulaganje u obveznice Vlade RS sa kamatnom stopom od 4.5 odsto imaju svoje prednosti.
“Kamatna stopa koja se dobija na ove obveznice znatno je već od kamatne stope koju građani mogu dobiti oročavajući ta sredstva u banci. Takođe, kad imaš obveznicu, ako želiš da je prodaš nakon godinu dana, dobijaš kamatu u punom iznosu. Kod oročenja, kada odeš u banku da razoročiš sredstva, gubiš pravo na kamatu. To su stvari zbog kojih ljudi treba ozbiljno da razmotre kupovinu obveznica”, ističe Kecman.
U tom kontekstu, Buka je izračunala koliko građani mogu zaraditi kupovinom obveznica u vrijednosti od 100KM.
Pored kamatne stope, Kecman navodi i ostale razloge zbog kojih smatra da građani ne treba da odbace mogućnost ulaganja u obveznice. Iako se slaže da je sadašnji politički trenutak nepovoljan za ulaganja u obveznice, Vladu Republike Srpske smatra pouzdanim emiterom.
“Do sada je Republika Srpska uvijek plaćala svoje obaveze proistekle iz obveznica. To se nikad nije dovelo u pitanje i to je ta vrsta sigurnosti. Postoji zakon o dugu i garancijama koji definiše da je plaćanje kreditnih obaveza, u koje ulaze i obveznice, prioritet prije bilo kakvih budžetskih trošenja”, ističe Kecman.
Ali investiranje nije samo stvar matematike, podsjeća Igor Gavran i, premda se slaže da je ponuđena kamatna stopa povoljnija od bankarske, smatra da je previše rizično ulaziti u ovu vrstu investicije.
“Da nema političko-sigurnosnih rizika, ponuđena kamatna stopa je povoljnija od bilo koje bankarske kamate na štednju i u tom smislu bi moglo biti atraktivno. Ali u aktuelnom uslovima ova stopa je premala za realni rizik”, upozorava ekonomista Igor Gavran.
Krpljenja budžeta umjesto investicija
Izdavanje državnih obveznica je normalan i legitiman ekonomski instrument. Obveznice su način na koji vlada može prikupiti novac za finansiranje budžetskog deficita – kada su javni rashodi veći od prihoda. Novac prikupljen prodajom obveznica vlada može koristiti za infrastrukturne projekte (putevi, škole, bolnice), javne službe (zdravstvo, obrazovanje, sigurnost) ili otplatu prethodnih dugova.
Međutim, ako vlada izdaje obveznice ne zbog razvojnih projekata, već zbog krpljenja budžeta, to ukazuje na neodgovorno upravljanje finansijama. Ekonomista Igor Gavran smatra da je u kontekstu Republike Srpske upravo to slučaj: “Dugoročni je problem što je entitet RS u izuzetno lošoj ekonomskoj situaciji, praktično pred bankrotom, usljed rastuće zaduženosti… Ideja ovakvih obveznica u stabilnim okolnostima je dobra, ali sada je apsurdna i mislim da je ulaganje u njih ravno kocki.”
Savjet građanima
U politički i ekonomski nestabilnim državama, građani moraju biti izuzetno oprezni kod dugoročnih investicija, upozoravaju ekonomski stručnjaci sa kojima smo razgovarali. Građanima mogu ponuditi samo univerzalni savjet da ne ulažu velike sume u jedan vid štednje, već treba da diverzifikuju svoja ulaganja u više različitih oblika (devizna štednja, nekretnine, zlato, strani računi) kako bi se smanjio rizik.