Direktor ljubljanskog Ifimes instituta Zijad Bećirović podsjeća da je Vlada RS u sklopu propagandne kampanje prilikom donošenja ovih zakona, prikazivala zemlje EU, posebno Njemačku, kao neprijateljske, te nastavila otvoreno govoriti o Velikoj Britaniji i SAD-u, kao neprijateljskim zemljama.
“Stvaranje neprijateljskog odnosa prema strancima doprinosi izolaciji Republike Srpske. To će svakako uticati na poslovno okruženje i djelimično na strane investitore. Takva atmosfera neće odgovarati ni slovenačkim investitorima, poput Kolektora, koji je najveći investitor u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Investitori iz kruga Milorada Dodika u Sloveniji posluju po nekim drugim pravilima“, izjavio je Bećirović za Delo.
Ako zakon bude usvojen, stupiće na snagu početkom naredne godine, a kritičari su mjesecima upozoravali da je takav zakon je u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama. Naime, donosi drakonske finansijske i višegodišnje zatvorske kazne za izrečeno i pismeno, što će vlasti razumjeti kao krivično djelo klevete.
Poslanici Skupštine Republike Srpske naredne srijede glasaće o prijedlogu Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznatijem kao Zakon o stranim agentima.
Zakon, po uzoru na Rusiju, olakšaće vlastima u bosanskohercegovačkom entitetu kontrolu opozicije i male, ali glasne grupe medija i nevladinih organizacija koje upozoravaju na korupciju, zloupotrebe i štetu građanima od strane režima predsjednika Milorada Dodika.
Protesti protiv tzv. ruskog zakona, koji će spriječiti finansiranje nevladinih organizacija, izveli su proteklih sedmica na ulice glavnog grada Tbilisija 15 posto stanovništva Gruzije, a prije glasanja o ovom zakonu svjedočili smo fizičkom obračunu poslanika.
Zakon koji se odnosi na sve medije i nevladine organizacije u Gruziji, koje više od petine sredstava dobija iz inostranstva, Gruzijci su i dalje uznemireni, budući da su poslanici nedavno glasali za to, a njegovu implementaciju može sa vetom zaustaviti predsjednik.
Banja Luka nije Tbilisi
Potpuno je drugačije u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, gdje mirno očekuju narednu srijedu, kada će tamošnji parlament izglasati sličan zakon.
Od vlasti nezavisni mediji kao npr. BN TV i online portali Buka i Capital.ba, te Transparency International i Helsinški komitet za ljudska prava, koji su generalno kritični prema režimu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, mogli bi po prvi put osjetiti negativne posledice ovog zakona.
Ako zakon bude usvojen, stupiće na snagu početkom naredne godine, a kritičari su mjesecima upozoravali da je takav zakon je u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama. Naime, donosi drakonske finansijske i višegodišnje zatvorske kazne za izrečeno i pismeno, što će vlasti razumjeti kao krivično djelo klevete.
Proganjanje kritičara, vlastima imunitet
Gotovo istovremeno sa prihvatanjem Zakon koji će ućutkati kritičke novinare i civilno društvo, Skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o predsjedničkom imunitetu i potpredsjednika entiteta, članova entitetske vlade i članova parlamenta. S tim neće biti krivično ili odgovorni za štetu za radnje prema zakonu kao dio svojih radnih obaveza tokom i nakon mandata.
Kako bi se spriječilo slobodno djelovanje nevladinih organizacija, Milorad Dodik, koji se voli pohvaliti simpatijama prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pozvao je na donošenje zakona o agentima stranog uticaja, koje vlastima na taj način omogućava lakšu kontrolu i praktično im onemogućava iznošenje političkih stavova.
Prema ovom zakonu, Ministarstvo pravde je ovlašteno, između ostalog, da vodi evidenciju o svim zaposlenim u nevladinim organizacijama sa kojima školama, univerzitetima i drugim državnim institucijama nije dozvoljeno da sarađuju.
U donošenju ovih zakona Vlada Republike Srpske označila je Njemačku, Veliku Britaniju i SAD kao neprijateljske zemlje.