Milorad Dodik nastavlja da u praksi provodi najavljene blokade i antidemokratske poteze. Za sutra u podne najavljena je Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske. Biće govora o državnoj imovini, ali i zahtjevu da se iz Ustavnog suda BiH povuče sudija iz Republike Srpske.
Mnogi se pitaju šta bi značilo povlačenje sudije i kako bi se to odnosilo na rad suda. Odgovor je jednostavan.
„Neće se ništa desiti u odnosu na mogućnost rada Suda jer iz Republike Srpske ima samo jedan sudija pošto nije izabran novi nakon što je prethodnom sudiji istekao mandat nakon što je navršio 70 godina života“, objašnjava za BUKU profesor ustavnog prava Nurko Pobrić.
Ustavni sud BiH brojni devet članova. Dva se biraju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, četiri u Predstavničkom domu Federacije BiH, a tri bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Za normalan rad Ustavnog suda BiH potrebna je prosta većina. Dakle, pet sudija dovoljno je za legalnost i ustavnost odluka Suda.
“Prema tome i pod pretpostavkom da taj sudija, gospodin Knežević napusti Ustavni sud, ostaje dovoljno sudija Ustavnog suda koji mogu sasvim legitimno donositi odluke. Naravno, bilo bi bolje da je Sud kompletan, ali u svakom slučaju sa stanovišta Ustava i pravila Ustavnog suda, nema razloga da Ustavni sud ne može donositi odluke“, kaže Pobrić.
Dodaje da u Ustavni sud ne poznaje ni etničko ni entitetsko glasanje.
„Poznaje samo glasanje po broju sudija. Bez obzira iz kog su entiteta“, dodaje Pobrić.
Povlačenje sudije simbolički čin
Profesor Ustavnog prava Milan Blagojević, govoreći za BUKU, kaže kako u Ustavnom sudu BiH trenutno sjedi samo jedan sudija iz Republike Srpske, a nakon što je sudiji Miodragu Simoviću 3. novembra 2022. istekao mandat jer je napunio 70 godina života pa se radi o povlačenju sudije, a ne sudija kako se često pominje u javnosti.
„Sad vidjećemo prvo kakvi će biti zaključci Narodne skupštine, da li će među zaključcima biti usvojen zaključak kojim se poziva taj jedan sudija iz Republike Srpske da podnese ostavku. Tako je najavljeno danas. Ako i podnese ostavku, prema Ustavu BiH, član 6. piše da je kvorum za rad većina sudija tog suda. Dakle, prema Ustavu BiH Ustavni sud ima devet sudija, kvorum je pet sudija. Zaključak se, sam po sebi, nameće. U pravilima Ustavnog suda BiH član 39 je propisano da Ustavni sud BiH može odlučivati i ako nema ne samo jednog nego oboje sudija iz Republike Srpske, čak i ako nema troje sudija iz Federacije Sud može odlučivati. S tim što na prvoj sjednici kad se pojavi takva situacija neće odlučivati, ali najdalje u roku od šest mjeseci mora zakazati ponovo sjednicu i ako se ta ista situacija ponovi, da nema recimo jednog ili dvoje sudija iz Republike Srpske ili troje iz Federacije, onda odluku donosi većina sudija. S tim što se u tom slučaju glas predsjednika suda računa dvostruko. Naravno, do takve situacije neće doći, primjera radi ako nema dvoje sudija iz Republike Srpske i jednog sudije iz Federacije, opet imaju šest sudija za odlučivanje i kvorum za rad. Pa ako svih šest sudija glasa za određenu odluku opet je ta odluka punovažna. Čak i ako ima pet sudija, nema troje iz Federacije i jednog iz Republike Srpske, imaju pet sudija. Ako svih pet jednoglasno odluči za neku odluku opet je to valjana odluka“, objašnjava Blagojević.
Na našu konstataciju da najave Milorada Dodika nemaju nikakve pravne konsvekvence već se radi o simboličkom činu, odgovora: „Vaše pitanje sadrži odgovor. Ja na to što se vi rekli mogu reći – da, tako je.“
Šukrija Bakšić, ekspert za ustavno pravo, kaže kako ne vjeruje da će se sudija iz Republike Srpske povući.
„Lično ne mislim da će se to desiti jer zašto bi se neko odrekao dobre plaće i ostalih privilegija“, rekao je Bakšić za BUKU.
Blagojević kaže da u svijetu ustavnosti samo Ustav Tanzanije predviđa situaciju etničkog ili teritorijalnog kvoruma.
„Znate Tanzanija je država koja se sastoji od kontinentalnog dijela – Tanganjike i ostrvskog dijela -Zanzibara. Tamo u Ustavnom sudu Tanzanije imate sudije iz Tanganjike i Tanzanije. Samo u tom Ustavu je predviđeno da ako nema sudija iz Tanganjike ili nema sudija iz Tanzanije onda nema kvoruma“, zaključuje Blagojević.
Inače, Ustavni sud BiH trenutno ima dva upražnjena mjesta. Jedno iz Republike Srpske i drugo iz Federacije BiH gdje se vodi bitka između dvoje kandidata: potpredsjednice VSTV-a Sanele Gorušanović-Butigan i HDZ-ovog Marina Vukoje koji, iako bez iskustva sudije, ima jaču političku podršku, a samim tim i veće šanse da bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH.
Kako god, ukoliko bi sudija Zlatko Knežević napustio Ustavni sud BiH, njegov rad bio bi otežan (jer bi recimo izostankom još jednog sudije sa sjednica suda značilo da svih perostalih pet sudija mora jednoglasno donijeti odluku), ali ne i zaustavljen.