Pravilo o useljavanju iz Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina,
Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) uvedeno je
početkom 2016., između ostalog i zbog toga kako bi se spriječila praksa
po kojoj stanovnici ovih zemalja pokušavaju preko sistema za azil doći
do radne dozvole za Njemačku.
Pravilo se produžuje, a kontingent udvostručuje
Pravilo se pokazalo kao pun pogodak – zainteresovanima je potrebna
garancija poslodavca u Njemačkoj i preduslov da u posljednja 24 mjeseca
od podnošenja zahtjeva za vizom nisu u Njemačkoj primali socijalne
povlastice kao podnositelji zahtjeva za azilom.
Do sada je bilo predviđeno da preko ovog pravila 25.000 radnika
godišnje useli u Njemačku. Sada bi se, prema željama dijelova njemačke
vlade, ova brojka trebala povećati na 50.000. Pravilo se do sada
ograničavalo na godinu dana tako da ono istječe krajem ove godine.
Bundestag je 27. aprila prvi put raspravljao o prijedlogu novog
zakona o useljavanju kojim bi se bolje regulirao priljev, Njemačkoj
toliko potrebne, radne snage. Pravilo o Zapadnom Balkanu nije dio novog
useljeničkog zakona nego je dio odredbe o kojoj se paralelno raspravlja u
redovima socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade.
Prema informacijama Deutsche Wellea
(DW), Ministarstvo rada bi u četvrtak trebalo donijeti odredbu po kojoj
se pravilo o Zapadnom Balkanu produžava za godinu dana, a kontingent sa
sadašnjih 25 povećava na 50 hiljada godišnje.
Zapadni Balkan da, Moldavija i Tunis ne
No, sada se unutar vlade pojavio otpor ovom pravilu koje bi se provodilo mimo novog zakona.
“Naš cilj bi trebao biti da Njemačku do te mjere učinimo atraktivnom
za useljenike da pravila, poput ovog o Zapadnom Balkanu, postanu
suvišna”, rekla je političarka stranke Zeleni zadužena za
unutarnjopolitička pitanja Misbah Khan u razgovoru za agenciju dpa.
Njezin otpor je, međutim, prvenstveno protiv ideje dijelova vlade da
se po uzoru na pravilo za Zapadni Balkana uvedu i slične odredbe koje bi
se primjenjivale na neke druge zemlje izvan Evropske unije. Tu se prije
svega spominju Gruzija, Moldavija i Tunis.
Za proširenje odredbe i na druge države se posebno zalaže vladajuća
Liberalno-demokratska stranka (FDP). Povjerenik ove stranke za Zapadni
Balkan Thomas Hacker je u izjavi za DW pohvalio pravilo za Zapadni
Balkan kao uspješnu priču.
“Regulativa Zapadnog Balkana uvedena 2016. potvrdila se u praksi i
omogućuje osjetno ublažavanje postojećeg nedostatka kvalificiranih
radnika u Njemačkoj obučenim i motiviranim stručnjacima”, konstatovao je
Hacker.
Nada se da će kroz digitalizaciju uskoro biti prevladan i problem
dugotrajnog čekanja na termine u ambasadama Njemačke u zemljama Zapadnog
Balkana. I on se, kao i drugi FDP-ovi zastupnici, zalaže za ideju
proširenja odredbe i na druge države.
“U perspektivi, imalo bi smisla proširiti propise za Zapadni Balkan
na druge zemlje, poput Moldavije, gdje se Njemačka također smatra
atraktivnom zemljom za useljavanje”, rekao je zastupnik liberala.
Uhodano pravilo bez birokratskih prepreka
Njegov kolega iz stranke Zeleni i povjerenik za Zapadni Balkan za
svoj zastupnički klub Boris Mijatović također smatra da se pravilo o
Zapadnom Balkanu pozitivno potvrdilo u praksi. On se, kao i njegova
stranačka kolegica Khan, na upit DW-a također usprotivio proširenju na
ostale zemlje.
“Proširenje uredbe Zapadnog Balkana na druge zemlje nije konačan
odgovor na naše ogromne potrebe za radnicima i kvalificiranom radnom
snagom. Mi se radije zalažemo za moderni imigracijski zakon kojim se
nude atraktivne i transparentne pristupne rute za ljude iz cijelog
svijeta”, rekao je Mijatović.
Zastupnik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Josip
Juratović pratio je proces donošenja pravila o Zapadnom Balkanu od samog
početka i smatra da je ovo pravilo pridonijelo rješavanju problema s
nekontroliranom migracijom podnositelja zahtjeva za azilom, koji je
prethodio donošenju ove odluke.
“Ovim su se pravilom uklonile birokratske prepreke i riješen je
problem podnositelja zahtjeva za azilom zbog kojeg je tada prijetilo
uvođenje viza građanima Srbije”, rekao je u razgovoru za DW Juratović.
Zaključio je da se pravilo o Zapadnom Balkanu ne kosi s planiranim
novim zakonom o useljavanju i da je njegovo produženje dobra odluka.
Otklonjene bojazni
No, nije sve uvijek teklo bez otpora. Tokom vladavine Angele Merkel
unutar demokršćansko-socijaldemokratske vlade su postojale dvojbe oko
pravila o Zapadnom Balkanu te se čak tražilo i njeno ukidanje. Tadašnji
državni sekretar u ministarstvu unutrašnjih poslova iz redova
Kršćansko-socijalne unije (CSU) Stephan Mayer rekao je 2019. u intervjuu
za DW da je na početku bilo pokušaja zloupotrebe ovog pravila.
“Kroz mjeru o zapošljavanju građana Zapadnog Balkana u Njemačku je
došao velik broj polukvalificiranih i nekvalificiranih i najvećim
dijelom i starijih radnika. To budi bojazan da bi za Njemačku mogla doći
dodatna socijalna opterećenja povezana s penzionisanjem”, rekao je tada
CSU-ov političar.
To je uzrokovalo neke promjene koje se posebno odnose na starije radnike i godine uplaćivanja u penzijski sistem.
Klix