Dok se realizacija Južne interkonekcije suočava s novim komplikacijama, Bosna i Hercegovina priprema još jedan veliki gasni projekat prema Hrvatskoj. Riječ je o Zapadnoj interkonekciji, gasovodu koji bi kroz približno 196 kilometara cijevi i odvojaka omogućio gasifikaciju Unsko-sanskog kantona i povezivanje s novim izvorima snabdijevanja, uključujući gas s LNG terminala na Krku.
Kako piše BiznisInfo, BH-Gas pokrenuo je novi postupak izbora izrađivača studije izvodljivosti, čija je procijenjena vrijednost 370.000 KM bez PDV-a. Rok za dostavljanje ponuda je 7. decembar 2026. godine, a ugovor će biti dodijeljen ponuđaču koji ponudi najnižu cijenu.
Iako se trenutno raspisuje tender za izradu studije, značaj projekta daleko je veći od vrijednosti ovog postupka. Njegova realizacija otvorila bi mogućnost snabdijevanja prirodnim gasom područja koje do sada nije bilo obuhvaćeno postojećom transportnom mrežom.
Tri faze za povezivanje Krajine s gasnom mrežom
Prema ranijim informacijama Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, dostavljenim u odgovoru na pitanje delegata Azhara Sejarića, projekat Zapadne interkonekcije podijeljen je u tri faze.
Prva faza obuhvata gasovod Tržac – Bosanska Krupa, s odvojcima prema Bihaću i Velikoj Kladuši. Planirana dužina ove dionice iznosi oko 80 kilometara.
Druga faza predviđa pravce Bosanska Krupa – Sanski Most – Ključ i Ključ – Bosanski Petrovac, ukupne dužine približno 105 kilometara.
Trećom fazom planirana je izgradnja dodatnih 11 kilometara gasovoda između Pećigrada i Bužima.
Ukupna planirana dužina infrastrukture iznosi oko 196 kilometara. Studija izvodljivosti trebalo bi da precizira trasu transportnog gasovoda, odvojke i lokacije objekata neophodnih za funkcionisanje sistema.
Put do gasa s Krka vodi preko hrvatske transportne mreže
Zapadna interkonekcija trebalo bi da poveže Unsko-sanski kanton s transportnim sistemom Hrvatske, čime bi se otvorio pristup različitim izvorima prirodnog gasa na evropskom tržištu, uključujući LNG terminal na Krku.
To ne znači da bi se gradila posebna cijev direktno od Krka do Krajine. Gas bi do buduće mreže u BiH stizao preko hrvatskog transportnog sistema.
Važan dio tog plana predstavlja i gasovod Lička Jesenica – Rakovica – granica Hrvatske i BiH, koji je predviđen na hrvatskoj strani. Njegova realizacija jedan je od ključnih uslova da Zapadna interkonekcija dobije funkcionalnu vezu za snabdijevanje.
Zbog toga uspjeh projekta neće zavisiti samo od aktivnosti u BiH, već i od pripreme i izgradnje odgovarajuće infrastrukture u Hrvatskoj.
Šta bi novi gasovod značio za privredu Krajine?
Federalno ministarstvo opravdanost projekta prvenstveno vidi u mogućnosti proširenja tržišta prirodnog gasa i interesu potencijalnih potrošača na području Unsko-sanskog kantona.
Za privredu bi nova infrastruktura mogla značiti dodatni izbor energenta i mogućnost korišćenja tehnologija koje zahtijevaju dostupnost prirodnog gasa.
Ipak, stvarni ekonomski efekti zavisiće od interesa kompanija, njihove buduće potrošnje i troškova izgradnje. Upravo bi studija izvodljivosti trebalo da pruži odgovore na pitanja koliko je projekat ekonomski opravdan i pod kojim uslovima bi mogao biti realizovan.
Važno je naglasiti da dolazak transportnog gasovoda ne znači automatski da će svaka fabrika ili domaćinstvo dobiti mogućnost priključka. Za snabdijevanje krajnjih potrošača potrebno je izgraditi i distributivnu mrežu, kao i odgovarajuće priključke.
Ideja postoji još od 2008. godine
Zapadna interkonekcija nije nova zamisao. Predinvesticiona studija gasifikacije Unsko-sanskog kantona završena je još 2008. godine, zbog čega je sada potrebno ažurirati podatke i ponovo procijeniti opravdanost investicije.
Nova studija trebalo bi da obuhvati procjenu energetskih potreba, tehničku, ekonomsku i ekološku opravdanost projekta, kao i ažuriranu procjenu ukupne investicione vrijednosti.
Iznos od 370.000 KM, koliko je procijenjena vrijednost aktuelnog tendera, odnosi se isključivo na izradu studije, a ne na izgradnju gotovo 200 kilometara gasovoda.
Projekat je, prema navodima Ministarstva, uključen u strateške dokumente BiH i Federacije BiH. U aprilu 2025. godine zaključen je i memorandum o razumijevanju i saradnji između resornog federalnog ministarstva i Vlade Unsko-sanskog kantona, s ciljem koordinacije aktivnosti.
Dok Južna interkonekcija mijenja trasu, Krajina čeka svoj gasovod
Pripreme za Zapadnu interkonekciju odvijaju se u vrijeme kada je i mnogo poznatiji projekat Južne interkonekcije opterećen neriješenim pitanjima.
Kako je ranije pisao BiznisInfo, američki investitori pripremaju novu trasu kako bi zaobišli prepreke povezane s državnom imovinom, dok ugovor s Vladom Federacije BiH još čeka potpis.
Predstavnik kompanije AAFS Amer Bekan izjavio je da su u izradu novog projekta krenuli nakon što su od BH-Gasa dobili informaciju da Evropska unija nije dala saglasnost za preuzimanje postojeće projektne dokumentacije koju je finansirala.
Promjena bi mogla značiti dužu i skuplju trasu, dok detalji novog pravca još nisu predstavljeni javnosti.
Za razliku od Južne interkonekcije, čiji je neposredni cilj povezivanje s gasnom mrežom preko Hrvatske na jugu zemlje, Zapadna interkonekcija usmjerena je na gasifikaciju Krajine. Ipak, oba projekta pokazuju koliko su za razvoj novih pravaca snabdijevanja važni dokumentacija, prekogranična saradnja i obezbjeđivanje finansiranja.
Prva faza planirana do kraja 2030. godine
U odgovoru Federalnog ministarstva od 15. maja 2026. godine navedeno je da bi prva faza Zapadne interkonekcije mogla biti završena do kraja 2030. godine.
Taj rok, međutim, zavisi od pravovremene realizacije hrvatskog dijela projekta, podrške nadležnih institucija i obezbjeđivanja potrebnih finansijskih sredstava.
Važno je naglasiti da se procjena do 2030. godine odnosi na prvu fazu, odnosno približno 80 kilometara gasovoda, a ne na kompletnu mrežu planiranu kroz sve tri faze.
Završetak prve i druge faze dugoročno bi mogao otvoriti i mogućnost povezivanja Zapadne interkonekcije s postojećim gasnim transportnim sistemom BiH, čime bi značaj projekta prevazišao granice Unsko-sanskog kantona.
Prvi naredni korak je izbor izrađivača studije izvodljivosti. Tek nakon njene izrade biće jasnije koliko bi cijeli projekat koštao, kakva se potrošnja može očekivati i pod kojim uslovima bi gotovo dvije decenije stara ideja mogla preći u fazu izgradnje.