Divlja deponija u prvoj vodozaštitnoj zoni Sarajeva: Otpad se gomila uz Željeznicu, a institucije godinama ne reaguju

Dio prve vodozaštitne zone izvorišta Sarajevsko polje, između Sokolović Kolonije i Hrasnice, godinama se pretvara u divlju deponiju. Na prostoru od oko 210.000 kvadratnih metara, odnosno 21 hektar, uz rijeku Željeznicu otpad se odlaže, zakopava i spaljuje, dok mještani upozoravaju i na eksploataciju šljunka.

Značajan dio ovog područja već zauzima deponija koja se, prema svjedočenjima stanovnika, kontinuirano širi. Snimci dronom koje je objavio portal Klix pokazuju razmjere problema na zemljištu koje ima važnu ulogu u zaštiti izvorišta pitke vode za dio Kantona Sarajevo.

Uprkos višegodišnjim upozorenjima, stanovnici tvrde da nema djelotvorne zaštite, dok se institucije pozivaju na podijeljene nadležnosti. Dodatni problem predstavlja činjenica da se područje i dalje štiti odlukom iz 1987. godine, čije su kaznene odredbe izražene u jugoslovenskim dinarima.

Područje od kojeg zavisi dio snabdijevanja pitkom vodom

Prva i druga vodozaštitna zona imaju ključnu ulogu u zaštiti izvorišta pitke vode, jer se njihovom zaštitom smanjuje rizik od zagađenja podzemnih rezervoara. To je za Klix još 2022. godine objasnio profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Edin Hrelja.

Dugogodišnji stanovnik Sokolović Kolonije Samir Avdić upozorava da rijeka Željeznica, prolazeći kroz šljunak u svom koritu, prihranjuje podzemne rezervoare na prostoru između Sokolović Kolonije, Vojkovića i Hrasnice.

Na tom području nalazi se nekoliko bunara i postrojenja iz kojih se voda ispumpava za potrebe dijela Kantona Sarajevo.

Avdić, koji je deset godina bio vijećnik Opštinskog vijeća Ilidža, a od 2022. do 2026. godine i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo, kaže da je uz ovo polje odrastao. Na problem upozorava i u vrijeme višemjesečne suše i redukcija vode.

Iskopine zatrpavaju otpadom, a na terenu rade teške mašine

Prema svjedočenjima mještana, velike rupe nastale eksploatacijom šljunka zatrpavaju se različitim vrstama otpada. Pojedini takvi radovi, kako tvrde, predstavljaju se kao sanacija zemljišta.

Avdić navodi da problem traje približno 15 godina. Šljunak se na ovom prostoru vadio i prije rata, ali uglavnom ručno, dok su se građevinski materijali odvozili konjskim kolima. Od ranije odloženog građevinskog otpada nastala su uzvišenja koja stanovnici nazivaju „indijanerima“.

Situacija se, prema njegovoj ocjeni, znatno pogoršala kada su iskopavanje i odlaganje otpada poprimili veće razmjere, uz upotrebu teške mehanizacije.

„Često se ljeti provozam i zateknem tu desetak mašina, bagera, kamiona koji eksploatišu šljunak“, rekao je Avdić.

Tvrdi da se na terenu može pronaći gotovo sve vrste otpada – od organskog i hemijskog do lijekova, namještaja, staklene vune, stiropora, betona i građevinskog materijala.

Agencija za vodno područje još 2020. upozoravala na bespravnu eksploataciju

Avdić ističe da se šljunak ne bi smio vaditi bez odgovarajućih dozvola, posebno zbog osjetljivosti područja i njegove povezanosti s podzemnim vodama.

Agencija za vodno područje rijeke Save saopštila je 2020. godine da nije zaprimila nijedan zahtjev za vađenje materijala iz korita Željeznice na području opštine Ilidža.

Iz Agencije su tada upozorili da eksploatacija šljunka na tom dijelu nije preporučljiva zbog neposredne veze rijeke s podzemnim vodama koje prihranjuju bunare.

„Ukoliko se na obalama rijeke Željeznice vrši eksploatacija šljunka, ista je bespravna“, naveli su tada iz Agencije.

Avdić strahuje da bi dugogodišnje zatrpavanje iskopina otpadom moglo uticati na prihranjivanje podzemnih rezervoara. Ipak, naglašava da nije stručnjak za ovu oblast i da bi konkretne posljedice trebalo da utvrde hidrologi.

Otpad se ne odlaže samo na zemljištu – mještani prijavljuju i požare

Prema navodima stanovnika, otpad se ne gomila samo na površini i u iskopanim rupama, već se na pojedinim lokacijama i spaljuje.

Mještani tvrde da je tokom proteklog ljeta zbog toga izbilo nekoliko požara.

Na značaj zaštite ovog područja upozoravali su i tokom poplava u novembru 2021. godine. Tada je postojala bojazan da bi benzinska pumpa SAS u Vojkovićima, zbog erozije tla, mogla da se uruši u rijeku, što bi predstavljalo rizik od dugotrajnog zagađenja vode.

Pumpa se nalazi približno kilometar uzvodno od dijela vodozaštitne zone na kojem se danas gomila otpad.

Zaštićeno područje bez odgovarajućeg nadzora

Prema izvještaju Klixa, fizički je ograđen samo prostor oko pumpnih stanica. Ostatak područja nema ozbiljnije prepreke za ulazak niti vidljiv sistem nadzora. Na njegov zaštićeni status upozorava dotrajala tabla s teško čitljivim natpisom.

„Ova estetika, ili sve ovo što možemo iščitati kao informaciju s ove table, najbolje nam govori o pristupu Kantona prema ovom resursu koji se zove voda“, ocijenio je Avdić.

Zemljište je, prema njegovim riječima, uglavnom u privatnom vlasništvu, a dio pripada nekadašnjoj građevinskoj kompaniji Vranica, koja se nalazi u stečaju.

Avdić navodi i da su ga komšije obavijestile kako neko na postavljenoj rampi naplaćuje prolaz kombijima koji dovoze šut. Riječ je o tvrdnji mještana koju on prenosi.

Pojedini stanovnici pokušavaju spriječiti odlaganje otpada i eksploataciju šljunka, ali tvrde da takvi pokušaji ponekad dovode do incidenata, pa i fizičkih sukoba.

Institucije godinama prebacuju odgovornost

Za zaštitu ovog područja nadležno je više institucija, među kojima su kantonalno preduzeće Vodovod i kanalizacija, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, opštinske, kantonalne i federalne inspekcije te Agencija za vodno područje rijeke Save.

Kada je Klix još 2020. godine tražio odgovore o eksploataciji šljunka i odlaganju otpada, institucije su se pozivale na podijeljene nadležnosti.

Iz Agencije za vodno područje rijeke Save tada su naveli da nemaju zakonsku mogućnost da zabrane dovoz otpada, te da je to u nadležnosti federalne i kantonalne inspekcije.

Federalna uprava za inspekcijske poslove odgovorila je da su za iskop materijala na obali nadležni Kanton i Opština, uz napomenu da inspektor tokom kontrole nije zatekao nikoga u nezakonitim radnjama.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove istakla je da je, zbog podijeljenih nadležnosti, samo jedan od organa ovlašćenih za postupanje.

Avdić smatra da su reakcije institucija tokom godina bile nedovoljne i da nisu dovele do zaustavljanja problema.

Odluka iz 1987. godine i kazne u jugoslovenskim dinarima

Poseban problem predstavlja pravni okvir zaštite izvorišta. Na snazi je Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju iz 1987. godine.

Vlada Kantona Sarajevo je u odgovoru na poslaničko pitanje navela da je ta odluka faktički neprimjenjiva, posebno kada je riječ o kaznenim odredbama koje su izražene u jugoslovenskim dinarima.

Skupština Kantona Sarajevo je 6. marta utvrdila Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta „Sarajevsko polje“.

Avdić kaže da se konsultovao s hidrolozima Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i instituta koji je 2013. godine izradio elaborat na kojem se zasniva nacrt. Smatra da bi nova odluka predstavljala korak naprijed u odnosu na postojeći dokument, čak i ako bi je trebalo dodatno doraditi.

Prema njegovom mišljenju, potrebno je jasno utvrditi ko je zadužen za čuvanje područja, kome građani mogu prijaviti nepravilnosti i ko mora reagovati.

Vlasnici zemljišta, bespravna gradnja i zaštita izvorišta

Avdić izdvaja tri pitanja koja bi, prema njegovoj ocjeni, trebalo rješavati istovremeno: zaštitu izvorišta, prava vlasnika zemljišta i status ranije izgrađenog naselja u drugoj vodozaštitnoj zoni.

Smatra da vlasnici kojima je ograničeno korišćenje imovine moraju biti odgovarajuće obeštećeni.

„Njihovu imovinu u stvari koriste svi građani Kantona Sarajevo koji koriste vodu iz tih bunara“, naveo je.

Kao jedno od rješenja predlaže otkup zemljišta, iako procjenjuje da Kanton trenutno nema dovoljno novca za takav potez.

Posebno pitanje predstavlja dio Sokolović Kolonije oko ulica Zeleni put i Jusufa Bublina. Naselje je počelo nastajati osamdesetih godina, dok je izgradnja intenzivirana nakon rata. Prema navodima iz izvještaja, većina kuća izgrađena je bespravno.

Avdić predlaže da se ranije izgrađeni objekti razmatraju kroz posebna pravila legalizacije i zaštite zemljišta, uz jasno određivanje granice nakon koje ne bi bilo dozvoljeno novo nelegalno građenje.

Šta bi nova vlast trebalo da uradi?

Među prioritetima koje Avdić zagovara nalaze se usvajanje nove odluke o zaštiti izvorišta, formiranje komunalne policije i donošenje zakona o legalizaciji. Tvrdi da su sva tri dokumenta pripremljena na nivou Vlade Kantona Sarajevo.

Pozvao je buduću kantonalnu vlast da ponovo pokrene javni dijalog o ovim pitanjima i doradi predložena rješenja ukoliko je potrebno. Naglašava da dokumenti ne moraju ostati u obliku koji je predložila prethodna vlast.

Iako više nije kantonalni poslanik, Avdić kaže da je spreman pomoći u rješavanju problema na koji upozorava najmanje 15 godina.

„Najbitnije je da se nastavi javni dijalog o ovim temama, a sve pripremljene odluke i zakoni su podložni izmjenama“, poručio je.