Kina je potvrdila da razgovara o mogućem sastanku predsjednika Sija Đinpinga, Vladimira Putina i Donalda Trampa, koji bi mogao biti održan ovog mjeseca u kineskom gradu Šenženu. Ukoliko do susreta dođe, okupljanje trojice lidera najvećih svjetskih sila predstavljalo bi značajan diplomatski događaj, ali analitičari upozoravaju da bi konkretni rezultati mogli izostati zbog suprotstavljenih interesa Vašingtona, Moskve i Pekinga.
Portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning izjavila je da je Peking „u komunikaciji s relevantnim stranama u vezi sa sastankom trojice šefova država“, prenosi britanski „Independent“.
Mogući susret razmatra se na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), čiji je domaćin ove godine Kina.
Šenžen kao moguća pozornica susreta velikih sila
Samit APEC-a, koji okuplja 21 ekonomiju, uključujući Sjedinjene Američke Države i Rusiju, održava se ovog mjeseca u Šenženu, gradu na jugu Kine.
Očekuje se da Donald Tramp doputuje u Kinu i sastane se sa Sijem Đinpingom, što bi bio njihov treći susret ove godine. Jedna od važnih tema razgovora trebalo bi da bude očuvanje krhkog trgovinskog primirja između dvije najveće svjetske ekonomije, koje ističe u januaru.
Mogućnost da se razgovorima pridruži i Vladimir Putin otvorila je prostor za mnogo širi diplomatski događaj. Ipak, konačan format i održavanje trilateralnog sastanka još nisu potvrđeni.
„Mislim da će se dogoditi. Pitanje je u kojem formatu i s kakvim sadržajem“, izjavila je Sun Jun, direktorka programa za Kinu u Centru Stimson.
„Kina želi sliku, ali ne i troškove“, dodala je.
Trgovinski sporovi i dalje opterećuju odnose SAD i Kine
Iako se razgovara o mogućem susretu lidera, trgovinske nesuglasice između Vašingtona i Pekinga nisu nestale.
Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir pozvao je Kinu da preduzme konkretne korake u ispunjavanju ranije preuzetih obaveza, posebno kada je riječ o kupovini američkih poljoprivrednih proizvoda, rijetkim zemljama i kritičnim mineralima.
Razgovor sa kineskim vicepremijerom He Lifengom održan je putem video-veze, a kineska agencija Sinhua ocijenila je da je razmjena mišljenja bila konstruktivna.
Peking je, međutim, istovremeno izrazio zabrinutost zbog američkih trgovinskih i ekonomskih ograničenja.
Upravo bi očuvanje trgovinskog primirja moglo biti jedno od najvažnijih pitanja na eventualnom susretu Trampa i Sija.
Tramp želi razgovore o nuklearnom naoružanju, Putin o Ukrajini
Tramp je ranije iskazivao interesovanje za razgovore sa Sijem i Putinom o kontroli nuklearnog naoružanja.
Ruski predsjednik, s druge strane, zainteresovan je za razgovor o ratu u Ukrajini, i to bez učešća predstavnika Kijeva.
Deni Rasel, nekadašnji visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta u administraciji Baraka Obame, smatra da bi Putin mogao imati najviše koristi od ovakvog susreta.
„Putin ima najviše da dobije od trilateralnog sastanka lidera, a Rusi očigledno stoje iza nastojanja da se taj susret održi, što bi predstavljalo diplomatski uspjeh“, ocijenio je Rasel.
On smatra da bi Tramp bio zainteresovan za učešće, ali i da bi američki savjetnici mogli nastojati da ograniče razgovore o Ukrajini.
Kina ne želi da postane posrednik u tuđim sporovima
Za Peking bi organizovanje sastanka moglo predstavljati priliku da se predstavi kao važan centar svjetske diplomatije. Međutim, Kina bi istovremeno morala da vodi računa o različitim interesima svojih sagovornika.
Sun Jun smatra da bi Rusija mogla pokušati da iskoristi susret kako bi približila Peking i Vašington svojim stavovima o Ukrajini.
„Kina će morati da upravlja ruskim manipulacijama“, ocijenila je ona.
Prema njenoj procjeni, Peking vjerovatno ne bi ulazio u konkretne pregovore o kontroli naoružanja, Ukrajini ili Iranu, već bi se zadržao na opštim porukama o miru i potrebi okončanja sukoba.
Posebno je važno i kako bi ostatak svijeta protumačio okupljanje trojice lidera.
„Takav sastanak ne bi smio biti poistovjećen s time da tri velike sile dijele svijet“, upozorila je Sun.
Istorijska fotografija bez konkretnog dogovora?
Krejg Singlton, viši direktor programa za Kinu u Fondaciji za odbranu demokratija, smatra da bi susret mogao ostati prvenstveno prilika za zajedničko fotografisanje, bez značajnijeg napretka u rješavanju otvorenih pitanja.
Takav događaj omogućio bi Putinu da se pojavi uz američkog i kineskog predsjednika, što bi za Moskvu imalo simboličku i diplomatsku vrijednost.
„Ali takve prilike za fotografisanje donose sve manju diplomatsku korist“, rekao je Singlton.
„Spektakl može biti istorijski, a da pritom ne proizvede ništa naročito značajno“, zaključio je.
Upravo će odnos između simbolike i konkretnih rezultata biti ključan pokazatelj značaja eventualnog susreta u Šenženu. Za sada, međutim, ostaje neizvjesno da li će trojica lidera zaista sjesti za isti sto i da li bi njihovi razgovori mogli donijeti bilo kakav opipljiv dogovor.