Uz učešće preko 3000
učesnika, političara, biznismena, naučnika, novinara i aktivista, te sa
govornicima iz cijelog svijeta, u Tromsu, na sjeveru Norveške i nadomak Polarnog
kruga, u ponedeljak, 22 januara, otvorena je međunarodna Arctic Frontier
konferencija o klimatskim promjenama u svijetu.
Jedna od izlagača bila je i
Ministrica Vanjskih poslova Norveške, Ine Eriksen Søreide, čija je konferencija
za štampu izazvala najveći interes velikog broja novinara koji su pratili
konferenciju. Ministrica je u svom obraćanju i sama primijetila veliki interes za konferenciju, konstatujući da je prisutno 3000 ljudi iz preko 30 zemalja, “čak je i 6 ministara
prisutno u isto vrijeme na istom mjestu, što se ne dešava često, osim na
sastancima vlade”.
“Moja glavna poruka na konferenciji je da je Arktik
mjesto međunarodne saradnje, da je ovo stabilna regija, i da je naš glavni
prioritet da to tako i ostane. Vidimo porast interesovanja za Arktik, što
mislimo da je dobro. Čak i od strane aktera koji ne žive blizu Arktika, što
ukazuje na potencijal koji ova regija ima”, kazala je ministrica na početku svog obraćanja novinarima.
“Moja druga poruka”, dodala je, “je da smo u stanju, kao što činimo
već decenijama, da nađemo balans između održivog rasta i zaštite životne
sredine. Mislim da tako treba da nastavimo i u budućnosti jer imamo regiju u
kojoj živi preko 4 miliona ljudi. Okeani u budućnosti nose ogromne mogućnosti
za ljude, za države i zbog toga Norveška pravi iskorak i preuzima ulogu
međunarodnog lidera u diskusiji o okeanima i smatramo da ćemo odatle u
budućnosti crpiti mnoge resurse, na moru, pod vodom ili na obali mora.”
“Arktik je važan ne samo za
ljude koji tu žive već i globalno, jer tu brzo osjećamo mnoge posljedice
klimatskih promjena iako one ne potiču sa ovog mjesta”, kazala je ministrica.
Ministrica je pozdravila
interes Kine za saradnjom u oblasti zaštite životne sredine, kao i učešće Kine u radu Arktičkog vijeća.
Na pitanje novinarke u vezi
sa vojnim aktivnostima Rusije i porastu tenzija na Arktiku, ministrica je
odgovorila da postoji dobra saradnja sa Rusijom u mnogim praktičnim oblastima,
kao što je nuklearna bezbjednost, spasilačke akcije, zaštita životne sredine, kontrola
granica, te obalna straža. “Postoji veliki broj pitanja oko kojih imamo dobru
saradnju unazad decenijama, i nastavićemo tako i u budućnosti. Naravno, postoje
i određeni izazovi kao i među drugim državama, ali ovo je prije svega područje
niskih tenzija i želimo da tako i
ostane.”
Kada je u pitanju regionalna
saradnja među državama koje su članice Arktičkog vijeća, ministrica je kazala:
“Dijelimo dosta zajedničkih interesa, nekada ti interesi idu i u suprotnom smijeru,
ali generalno kada je u pitanju zaštita životne sredina, i zaštita ove oblasti,
jer ovo je veoma ranjivo područje, osjećam da imamo dobru saradnju.”
“Obzirom na to koliko je Norveška
već zaradila od nafte, i obzirom na poznate efekte klimatskih promjena na
životnu sredinu i na zdravlje na Arktiku ali i šire, zbog čega smatrate da je i
dalje potrebno izvlačiti naftu naročito iz okeana?”, bilo je pitanje američke
novinarke.
“Mi to radimo na način koji
je bezbjedan za životnu sredinu. Potreba za energijom, za naftom i gasom, je
još uvijek velika. U poređenju sa mnogim drugim akterima, mi smo u mogućnosti
da to radimo na način koji ne ugrožava prirodu. Ali mi stavljamo i veliki fokus
na nove načine crpljenja energije, vjetroelektrane, solarna energija, hidroelektrane,
kao i izvoz gasa. To je kombinacija različitih izvora energije. Želimo da
budemo pouzdan partner, pouzdan izvoznik i smatramo da je naš način gdje
stavljamo veliki naglasak i imamo visoke standard kada je u pitanju bezbjednost
po životnu sredinu važan.”
“I uz sve to možete
ispoštovati Pariški sporazum u vezi sa tužbom Greenpeace-a?”, pitala je novinarka.
“Možemo”, potvrdila je ministrica.
“U 2016. ste kazali da se
strateški balans na Arktiku značajno promijenio u prilog Rusiji. Kako to utiče
na međusobne odnose na Arktiku?”, glasilo je jedno od novinarskih pitanja.
“Tokom vremena došlo je do
promjene u strateškom balansu. To je uvijek bio asimetričan odnos, u skladu sa
veličinom i to nije ništa novo. Rusija je uvijek bila važan faktor u spoljnoj
politici Norveške kao i drugih arktičkih država. Ono što smo uspjeli postići
proteklih godina, iako smo imali situaciju gdje su Norveška i druge države
preduzele restriktivne mreže zbog prisvajanja Ukrajine, i dalje smo uspijevali
da ostvarujemo dobru saradnju u drugim oblastima, uglavnom kroz Arktičko vijeće, ali i bilateralno i vidimo da je to moguće nastaviti i dalje, iako imamo
neslaganja na drugim poljima. Upravo na to sam mislila kada sam govorila o tome
da li će ovo područje ostati mjesto međunarodne saradnje i mi smatramo da hoće.”
“Na koja neslaganje ste
mislili? Što se tiče vojne situacije u regiji, kakve promjene ste vidjeli?”, pitao je jedan od prisutnih novinara.
“Nije tajna da smo
primijetili jačanje ruske vojske, što smo eksplicitno komentarisali u više
prilika, ali takođe smo kazali da ne smatramo Rusiju vojnom prijetnjom
Norveškoj. Želimo da nastavimo saradnju, ali svjesni smo i razvoja situacije
koji treba da uzmemo u obzir, inače kao norveški političari ne bismo dobro
obavljali svoj posao.”
“Kako Norveška misli
doprinijeti ograničenju emisije karbondioksida ako nastavi izvlačiti naftu, to
se čini kontradiktorno?”, zanimalo je novinare.
“To je moguće, zato što dodajemo i druge izvore energije. Zbog našeg velikodušnog sistema oporezivanja kada su u
pitanju električni automobili, sada su 4.2 odsto svih novih automobila električni, što značajno smanjuje emisiju iz automobila, a što će se nastaviti i u budućnosti. Takođe koristimo mnogo obnovljivih izvora energije za izvoz i za
domaću upotrebu. Zbog toga što koristimo
obnovljive izvore energije uz neobnovljive, možemo postići postavljene
ciljeve.”
“Koja je uloga NATO-a na
Arktiku u budućnosti?”
“To jeste područje odgovornosti i za NATO i jedna od stvari na koje smo ukazivali proteklih 3-4 godine je da je potrebno da dobijemo novu i funkcionalniju komandnu strukturu i sada je dobijamo, te da
dobijemo pojačanje za veliku teritoriju pod morem koju treba imati
pod kontrolom na dnevnoj bazi, kako bi osigurali da imamo otvorene linije
saobraćaja preko Atlantika, ali i zbog toga što ima i vojnih i mirnodopskih
aktivnosti koje treba držati na oku I jedna od stvari o kojima treba
razgovarati u susret samitu u julu jeste kako prilagoditi alijansu novoj
bezbjednosnoj situaciji i mi joj se prilagođavamo već neko vrijeme. Što se tiče Norveške, mi
imamo prisustvo na sjeveru, jer to je i područje naše odgovornosti. Pojačali smo
svoje prisustvo kako bismo pratili dešavanja, ali i zato što želimo da
izbjegnemo nesporazume ili pogrešne procjene i imamo obavezu i u svoje ime, ali i u ime NATO-a da pratimo šta se dešava.”