U obraćanju, visoki
predstavnik je istaknuo pitanja koja treba riješiti, uključujući i
poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, osobito njegovog Aneksa 4,
odnosno Ustava: “Bosna i Hercegovina je decentralizirana država i to će i
ostati, osim ako ne dođe do ustavnih promjena sa kojima se slažu svi
narodi. Ali, reći da nema države Bosne i Hercegovine ili osporavati
nadležnosti države u oblastima kao što je vanjska politika ili
međuentitetska provedba zakona je pogrešno i štetno za pomirenje i za
buduće reforme.”
Visoki predstavnik je kao jedan od problema naglasio i pogoršanja u
oblasti vladavine prava: “Daytonski mirovni sporazum definira Bosnu i
Hercegovinu kao državu koja se rukovodi ‘vladavinom prava’, i mi se, kao
međunarodna zajednica, trebamo ponovo angažirati i osnažiti svoje
napore na jačanju vladavine prava, između ostalog i kroz jačanje borbe
protiv korupcije. To bi pomoglo da se osnaže evroatlantske integracije.”
Smatra da izabrani lideri koji su izrazili opredjeljenje za
integraciju u EU treba da se odmaknu od polariziranih pozicija i ubrzano
traže kompromise koji su neophodni da se usvoje potrebne reforme.
– Sa stanovišta međunarodne zajednice, možemo i trebamo podržati sve
koji su za Bosnu i Hercegovinu kao stabilnu, funkcionalnu i
prosperitetnu državu, nepovratno integriranu u evropske strukture –
zaključio je visoki predstavnik, saopćeno je iz OHR-a.
Domaćini okruglog stola u Washingtonu bili su Fakultet za međunarodne
studije (School of Advanced International Studies – SAIS) Univerziteta
Johns Hopkins i Centar za transatlantske odnose.