Vlada Federacije Bosne i Hercegovine suglasna je za
pokretanje stečajnog postupka u Hidrogradnji d.d. Sarajevo, izjavio je danas
federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.
Na pres-konferenciji nakon sjednice Vlade, Džindić je dodao
da akumulirani gubitak Hidrogradnje iznosi oko 60 milijuna KM, da se u
međuvremenu nije uspjela financijski konsolidirati, da ima neizmirene obveze
prema MIO fondu i po osnovu izvršnih rješenja donesenih po raznim tužbama
radnika.
Stoga Vlada smatra da je rješenje u nastanku nove, zdrave
tvrtke, s fokusiranjem na dva kamenoloma i zadržavanjem potrebnog radnog kadra,
kazao je ministar.
Rekavši na početku pres-konferencije da ima priopćiti jednu
ružnu i jednu dobru vijest, od kojih je ružna o Hidrogradji (iako se i ona može
pretvoriti u dobru), Džindić je kao dobru vijest naveo da je Vlada danas
odobrila Projektni zadatak za izradu energetske strategije Federacije BiH za
razdoblje 2015-2035 s projekcijom na 2050.godinu.
To je jedan od koraka ka izradi državne strategije u ovoj
oblasti, a Vlada će dalje ići u smjeru objavljivanja javnog oglasa i odabiru
najboljeg ponuđača, konzultantske tvrtke za izradu strategije.
Projektni zadatak za izradu Energetske strategije
Vlada Federacije BiH je dala suglasnost na Projektni zadatak
za izradu Energetske strategije Federacije BiH za razdoblje 2015.-2035. godina,
s projekcijom na 2050. godinu.
Cilj je definiranje osnovnih elemenata za izradu Energetske
strategije na temelju analize postojećeg stanja, uz uvažavanje unutarnjih i
vanjskih faktora utjecaja na energetski sektor FBiH. Projektni zadatak utvrđuje
i procedure za izradu, razmatranje i usvajanje ovog strateškog dokumenta.
Vodeći računa o međunarodnim obvezama i smjernicama
energetske politike Europske unije, obvezama proisteklim iz potpisanog
Sporazuma o Energetskoj zajednici kao ključnog dokumenta, s ciljem razvoja
unutarnjeg i regionalnog tržišta, Federacija BiH je opredijeljena za reformu u
energetskom sektoru uopće, te ovaj sektor smatra bazom sveukupnog, održivog i
dugoročno stabilnog razvoja FBiH i BiH.
Strategija uključuje potpunu reformu energetskog sektora s
konačnim ciljem izgradnje energetskog sektora u skladu s europskim standardima.
Njen cilj je analiza i sintetiziranje aktualnog Strateškog plana i programa
energetskog sektora Federacije BiH i Studije energetskog sektora BiH.
Jedan od važnih ciljeva ovog dokumenta je uspostavljanje
sustava upravljanja energijom u skladu s adekvatnim sustavima EU i, na taj
način, doprinese integraciji BiH u EU.
Prema projektnom zadatku, Strategije treba sadržavati i
strukturu potrebnih količina energije, analizu koja ima za cilj optimalni
sustav osiguranja utvrđene strukture potrebnih količina energije, uz najniže
životne troškove sustava opskrbljivanja energijom, i prioritetne programe
razvoja. Također, treba definirati pravce razvoja pojedinih sektora energetike
FBiH kako bi bili kompatibilni s utvrđenim generalnim planom razvoja i
sadržavali mjere unapređenja efikasnosti opskrbljivanja energijom.
Strategija bi trebala obuhvatiti raspoloživi energetski
potencijal i mogućnosti njegovog efikasnog korištenja kroz pregled energetskih
rezervi i potencijala ugljena, nafte i naftnih derivata, te prirodnog plina.
Također, treba sadržavati prikaz hidropotencijala, energije vjetra, sunca,
biomase, geotermalne i transformirane energije, te mogućnosti njenog izvoza i
uvoza.
Treba dati i prijedloge za sudjelovanje javnosti u donošenju
odluka važnih za energetski sektor, te za načine i oblike informiranja i
savjetovanja javnosti iz područja programa ili projekata razvitka energetskog
sustava u Federaciji BiH.
Izvješće o dugu
Vlada FBiH upoznata je s izvješćem o dugu za prvi kvartal
2016. godine, te zadužila Federalno ministarstvo financija da ovaj dokument
objavi na svojoj web-stranici, a bit će proslijeđen i Parlamentu FBiH radi
informiranja.
Ukupan vanjski dug Vlade Federacije BiH je na kraju prvog
ovogodišnjeg kvartala iznosio je 5.193.593.545 KM, ili 3.007.022.268 dolara.
Nominalni iznos duga, preračunat u konvertibilne marke, manji je u odnosu na
prethodni kvartal za 80.018.211 KM, odnosno 1,52 posto. Vanjski dug je,
najvećim dijelom, ugovoren s bilateralnim i multilateralnim financijskim
institucijama, a u cilju osiguranja sredstava za financiranje većih
infrastrukturnih projekata, te za proračunsku podršku.
Kao rezultat toga, 3.960.287.637 KM ili 76 posto ukupnog
vanjskog duga Vlade FBiH realizirano je preko multilateralnih financijskih
institucija, a preostalih 1.233.305.909 KM se odnosi na zaduženje kod
bilateralnih kreditora. Naslijeđeni „stari“ dug (koji je sukcesijom pripao BiH,
a čiji su korisnici bili s teritorija Federacije BiH ili je kao nealocirani dug
po ključu MMF-a dodijeljen FBiH) prema Pariškom i Londonskom klubu kreditora,
ukupno iznosi 693.886.457 KM ili 13,36 posto. Preostalih 15,27 posto ukupnog
vanjskog duga predstavlja ostatak duga prema drugim kreditorima.
Unutarnji dug je 31.3.2106. godine iznosio 984.004.877 KM i
u odnosu na prethodni kvartal je manji za 10.884.512 ili 1,09 posto. Od ukupnog
iznosa se 160.000.000 KM odnosi na rizničke zapise, 520.000.000 KM na
obveznice, 195.417.760 KM na ratne tražbine, a 108.587.117 KM je dug na temelju
stare devizne štednje.
Na dan 31.3,2016. godine je ukupan dug Vlade FBiH iznosio
ukupno 3.576.553.374 dolara ili 6.177.598.422 KM i bio manji u odnosu na
protekli kvartal za 90.902.723 KM ili 1,45 posto.
Izvršenje proračuna FBiH
Proračun Federacije BiH je u prva tri meseca 2016. godine
ostvario prihode, primitke i financiranja u ukupnom iznosu od 413,6 milijuna
konvertibilnih maraka, što je 16 posto planiranog za cijelu ovu godinu. U tom
okviru, porezni prihodi iznosili su 299,4 milijuna KM, neporezni 54,2 milijuna
KM, dok su primitci iznosili 60 milijuna KM, navedeno je u izvješću Federalnog
ministarstva financija.
U odnosu na isto razdoblje 2015. godine, ukupno ostvareni
prihodi bilježe porast od šest posto, odnosno veći su za 24,3 milijuna KM.
Najveći porast zabilježen je kod poreza na dobit od 49 posto ili pet milijuna
KM.
Ukupno obračunati rashodi i izdaci za razdoblje siječanj –
ožujak iznose 427,3 milijuna KM, što je 16 posto iznosa planiranog Proračunom
za 2016. godinu. Rashodi i izdaci na gotovinskoj osnovi iznose 338,2 milijuna
KM, što je 79 posto ukupno obračunatih rashoda u tekućem periodu. Bitno je
istaknuti da je u prvom kvartalu tekuće godine isplaćeno oko 150 milijuna KM
obveza iz prethodne godine, tako da stanje neizmirenih obveza iz prethodne
godine na kraju prvog kvartala iznosi oko 57 milijuna KM.
Tekući transferi i drugi tekući rashodi obračunati su u
iznosu od 188,6 milijuna KM, što je 18 posto planiranog Proračunom za 2016.
godinu i odnose se, najvećim dijelom, na redovite mjesečne transfere za
socijalna davanja: za MIO 59,9 milijuna KM, za civilne žrtve rata 6,5 milijuna
KM, za vojne invalidnine 72,4 milijuna KM, za dobitnike ratnih priznanja 3,9
milijuna KM i za civilne invalide 33,9 milijuna KM. U okviru transfera za MIO
4,5 milijuna KM isplaćeno je na ime duga spram ovog fonda.
Kad su u pitanju subvencije javnim poduzećima, od ukupno
planiranih 37,9 milijuna KM, u prvom tromjesečju je realizirano 5,8 milijuna
KM, što je 15 posto planiranih sredstava. Realizirana sredstva odnose se na
subvencije Željeznicama FBiH (1,8 milijuna KM), zračnim lukama u Mostaru i
Tuzli (po 400.000 KM), Terminalima FBiH (2,4 milijuna KM) i Energoinvestu za
plaćanje takse za gas (600.000 KM).
Za otplatu duga u razdoblju siječanj – ožujak je realizirano
149,6 milijuna KM, od čega za vanjski duga primljen kroz državu 57,2 milijuna
KM, vanjski dug na temelju izravnog zaduženja 451 hiljada KM, te za unutarnji
dug – stara devizna štednja 91,9 milijuna KM (od čega je za kamate izdvojeno
2,2 milijuna KM, a po osnovu glavnice isplaćeno 89,7 milijuna KM).
Danas je usvojeno i izvješće o odobravanju izdvajanja
sredstava iz tekuće pričuve Proračuna FBiH za 2016. godinu, po odlukama Vlade
Federacije BiH, rješenjima premijera i dopremijera, za razdoblje 1.1. –
31.3.2016. godine.
Smještaj federalnih organa i tijela u Sarajevu
Vlada FBiH danas je razmatrala izvještaj Radne grupe za
analizu i pripremu za najam ili preuzimanje/kupovinu zgrade Energovinvesta za
trajni smještaj federalnih organa i tijela u Sarajevu. S tim u vezi, zaključeno
je da, osim Energoinvestove, budu prikupljenje i druge javne ponude koje će,
kroz najam, kupovinu ili izgradnju zadovoljiti potrebe za smještaj federalnih
institucija na 19.000 m2.