Osim toga Crna Gora je pozvana u NATO, dok je susjedna Srbija otvorila poglavlja o priključivanju u Evropsku Uniju. Hrvatski građani su ove godine birali i predsjednika zemlje ali i saziv Sabora, dok su slovenski građani odlučivali na referendumu da li treba legalizovati istopolne brakove. U Makedoniji je među prvima izveden teroristički napad. Osim ovih događaja bilo je hapšenja, suđenja, oslobađajućih presuda i tragedija.
Donosimo vam pregled najvažnijih događaja po kojima će region pamtiti 2015. godinu.
“Teroristički napad” u Kumanovu
Specijalne jedinice makedonske policije su početkom maja pokrenule u Kumanovu na sjeveru zemlje akciju protiv “terorističke organizacije koja je došla iz jedne susjedne zemlje”. Teroristička grupa je tek nakon 28 sata sukobljavanja sa policijskim snagama u cijelosti eliminisana, kada se oko 30 terorista se predalo. U ovoj akciji je osam pripadnika specijalnih jedinica izgubilo život, a 37 ih je bilo povrijeđeno. Deset članova terorističke grupe ubijeno je tokom policijske akcije u Kumanovu, a mediji sa Kosova su potvrdili imena devet članova grupe – Xhafer Zemeraj, Beg Rizaj, Mirsad Ndrecaj, Valon Kabashi, Tugay Gashi, Samid Kastriot, Hysen Rushiti, Fatlum Vishesel i Arben Raxhaj.
Osumnjičeni kao lideri te grupe su Muhamed Krasnići, takozvani “Komandant Mališeva”, Mirsad Ndrecaj – “Komandant NATO”, Sami Uškini – “Komandant Sokoli”, Beg Rizaj – “Komandant Begu” i Deme Šehu – “Juniku”, sva petorica kosovski državljani koji su od ranije poznati po formiranju paravojnih struktura u regiji. Oružani sukob u gradu Kumanovu i okolini je reakcija strukture ONA-e.
Historijska izbjeglička kriza
Izbjeglička kriza, najveća do sad od Drugog svjetskog rata je bila jedna od glavnih, ključnih događaja 2015. godine. Izbjeglice iz Sirije, Afganistana, Iraka su bježala iz svojih ratom pogođenih zemalja ka razvijenoj Evropi. Oni su preko Sredozemnog mora ušli u Evropu bježeći od rata, sukoba ili progona, zbog čega je ova mediteranska kriza prije svega izbjeglička kriza. Izbjeglice su preko Grčke, Makedonije, Srbije, Hrvatske, Mađarske, Slovenije htjele doprijeti do Austrije, Njemačke i drugih razvijenih zemalja u srednjoj i sjevernoj Evropi. Našu zemlju su izbjeglice zaobišle, ali dešavanja u regionu je obilježila najveća izbjeglička kriza. Ove zemlje su bile samo tranzitna ruta hiljadama izbjeglica koji su u valovima krčili put ka boljem sutra. Od početka krize kroz Makedoniju je prošlo 600.000 izbjeglica, a kroz Hrvatsku preko 430.000 izbjeglica ,međutim i dalje se očekuje priliv.
Izbjeglička kriza je doživjela vrhunac ovog ljeta kada su izbjeglice preko Preševa dolazili u glavni grad Srbije iz kojeg su u kolonama išli ka Mađarskoj. Međutim mađarska vojska je u septembru, zbog velikog priliva izbjeglica koji su koristili jedino taj put kako bi došli do Evrope, najprije bodljikavom žicom a kasnije i betonskim zidom zatvorila granicu sa Srbijom. Izbjeglice su se nakon toga preusmjerile ka Hrvatskoj. Hrvatska vojska i policija je preusmjeravala izbjeglice ka granici sa Slovenijom.
S obzirom na to da se dešavalo da u Hrvatsku dnevno uđe 9000 izbjeglica hrvatska vlast je zatvorila granicu sa Srbijom, a Srbija je na to odgovorila zabranom ulaska kamionima koji prevoze hrvatsku robu. Hrvatska nije ostala bez reakcije te je zabranila ulazak automobila sa srpskim tablicama. Ipak na kraju je postignut dogovor, te se nastavio priliv izbjeglica u Hrvatsku koji su najviše smješteni u prihvatnom centru Opatovcu, odakle odlaze ka granici sa Mađarskom i Slovenijom. Sredinom oktobra je Mađarska zatvorila granicu sa Hrvatskom te su izbjeglice išle preko Slovenije ka Njemačkoj i Austriji. Osim zvanične granice, izbjeglice su koristile i sporedne puteve kako bi ulazili na teritoriju Slovenije, što je odobravala hrvatska policija.
Početkom novembra je i Slovenija podigla žičanu ogradu na granici s Hrvatskom da bi spriječila nekontrolisan priliv izbjeglica, na šta je Hrvatska burno reagovala te tražila da se ograda skloni sa njihove teritorije. Makedonija se priključila Sloveniji i postavila ogradu u Đevđeliji, na granici sa Grčkom. Nakon postavljanja žica, priliv izbjeglica je smanjen.
Godina izbora u Hrvatskoj
U Hrvatskoj su održani i predsjednički i parlamentarni izbori za osmi saziv Sabora, oba izbora se mogu nazvati historijskim za tu zemlju.
U januaru ove godine Hrvatska je prvi put u svojoj historiji dobila predsjednicu. Predsjednička kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora SDP-ovog predsjedničkog kandidata Ivu Josipovića. Ovom pobjedom HDZ prvi put nakon 15 godina daje hrvatskog predsjednika iz svojih redova. Novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na novu dužnost je po zakonu stupila 19. februara.
Nakon predsjedničkih izbora, u Hrvatskoj su u novembru održani i parlamentarni izbori, koji su donijeli mnoga iznenađenja. Ove godine ključne za formiranje Sabora nisu bile samo dvije glavne stranke već i koalicija MOST. HDZ-ova koalicija je osvojila 56 mandata (59 s 3 mandata iz dijaspore) kao što je i SDP-ova koalicija osvojila 56 mandata (62 sa 3 IDS-a i 3 manjine) dok je koalicija MOST osvojila 19 mandata i tako se nametnula kao ključna u formiranju Sabora. Podrška MOST-a jednoj od glavnih stranaka je presudna za formiranje nove vlade Hrvatske, jer je za formiranje vlade potrebna je podrška najmanje 76 poslanika u Saboru.
Nakon četiri kruga konsultacija i brojnih obrta predsjednici Domoljubne koalicije i Mosta nezavisnih lista su postigli neophodnih 78 potpisa potpore izabranih saborskih zastupnika. I konačno u petom krugu konsultacija, Most i Domoljubna koalicija za mandatara nove Vlade su predložili Tihomira Oreškovića, dosadašnjeg člana Nadzornog odbora Plive Hrvatske. Mandat za sastavljanje Vlade Orešković je dobio 46 dana nakon održavanja parlamentarnih izbora, 8. novembra.
Samo 4 dana prije 2016. godine konstituiran je Hrvatski sabor izborom Željka Reinera za predsjednika. On je najavio promjenu naziva Hrvatskog sabora u Hrvatski državni sabor.
Crna Gora- priključivanje NATO savezu
Odluka o pozivu Crne Gore u članstvo NATO donesena je 2. decembra ove godine, jednoglasno. Nakon što je Crnogorski parlament usvojio u septembru Rezoluciju o podršci integraciji u NATO dio opozicije okupljene oko Demokratskog fronta putem povremenih protesta tražila je uspostavu prelazne vlade i raspisivanje prijevremenih izbora. Opozicija je čak mjesec dana šatorima blokirala prometovanje glavnom ulicom u Podgorici gdje su smještene zgrade Skupštine Crne Gore, ali u ured predsjednika te u neposrednoj blizini i Vlade Crne Gore.
Nakon što je NATO donio odluku o pozivu Crne Gore u članstvo čelnici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije zaprijetili su građanskim sukobima u slučaju da ta odluka o prijemu u NATO ne bude donesena na referendumu. Podršku opoziciji daje rusko ministarstvo vanjskih poslova koje insistira na održavanju referenduma u Crnoj Gori o pridruživanju Alijansi. Međutim Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) priopćilo je tim povodom da institucije Crne Gore, prije svega parlament, odlučuju o potvrdi punopravnog članstva u NATO-u i da nije na trećim stranama iznošenje stajališta o tome. Premijer Crne Gore, Milo Đukanović izjavio je da će ovo pitanje biti jedno od središnjih u kampanji na skorim parlamentarnim izborima.
Situacija i dalje nije riješena, predstavnici DF-a ne odustaju od svojih zahtjeva te su sa novih protesta održanih krajem decembra u Podgorici pozvali ostatak opozicije da napusti crnogorsku Skupštinu i da će opet postaviti šatore. Bez obzira na to hoće li se o tome odluka donijeti plebiscitom ili glasovanjem u parlamentu, proces pridruživanja Savezu potrajat će mjesecima.
Priključivanje Srbije Evropskoj Uniji
Republika Srbija, gotovo dvije godine nakon formalnog pokretanja pristupnih pregovora sa EU, otvara prva dva od ukupno 35 poglavlja u pregovorima o članstvu u EU. Na Međuvladinoj konferenciji održanoj početkom decembra u Briselu su otvorena poglavlja 35 o normalizaciji odnosa sa Prištinom i 32 o finansijskoj kontroli, a dvije strane, Srbija i EU, razmijeniće pregovaračke pozicije. Procedura pregovora za Srbiju najsličnija je onoj koja se primjenjuje za Crnu Goru, budući da je za ove dvije zemlje uvedeno pravilo da se poglavlja 23 i 24, o pravosuđu, bezbjednosti i ljudskim pravima otvaraju među prvima, zatvaraju među posljednjima i da eventualni zastoj u ta dva poglavlja može utjecati na cjelokupan tok pregovora.
Srbija, međutim, ima dodatnu specifičnost, a to je poglavlje 35 u kojem se prati normalizacija odnosa sa Prištinom i koje će za Srbiju imati isti značaj kao i poglavlja 23 i 24. Ta poglavlja bi, kako se očekuje i u Briselu i u Beogradu, trebalo da budu otvorena u prvoj polovini 2016.
Kosovo potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Evropski komesar za vanjsku politiku i pitanja proširenja Johannes Hahn i ministar za integracije Kosova Bekim Čolaku potpisali su 27.oktobra u Strasbourgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Kosova i Evropske unije.
Skupština Kosova ratifikovala je Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU šest dana nakon potpisivanja SSP-a u Strasbourgu. Za zakon o potvrđivanju Sporazuma, od 87 prisutnih zastupnika, glasalo je njih 86, među kojima i zastupnici Srpske liste. Zastupnici opozicije, nakon uvodnih izlaganja, napustili su skupštinsku dvoranu i tako bojkotovali glasanje, što su i ranije najavili.
Kosovska opozicija duže od pet mjeseca blokira rad parlamenta te zahtjeva prekid provedbe sporazuma o formiranju Zajednice srpskih općina, koji su Beograd i Priština potpisali u Bruxellesu te se protive provedbi sporazuma o demarkaciji granice s Crnom Gorom.
Slovenija protiv istopolnih brakova
Referendum o zakonu o promjenama i dopunama zakona o bračnoj vezi i porodičnim odnosima prema kojem bi trebalo da se izjednače heteroseksualni i istospolni brakovi održan je u decembru ove godine u Sloveniji i građani su velikom većinom glasova odbili legalizaciju istopolnih brakova. Slovenska skupština uvela je jednakost bračnih zajednica u martu, ali su konzervativne grupe uz podršku Katoličke crkve zatražile referendumsko izjašnjavanje o toj temi jer smatraju da su zakonom o priznanju mogućnosti posvajanja djece za istospolne parove potencijalno ugrožena prava djece koju će takvi parovi usvajati.
Pad helikoptera koji je spašavao bebu
Sedam osoba, novorođenče porodice Ademović, pilot major Omer Mehić, pilot kapetan Milovan Đukarić, zastavnik Nebojša Drajić, mehaničar letač zastavnik Ivan Miladinović, doktor Dževad Ljajić i anestetičar Miroslav Veselinović, poginulo je u martu kada se srušio vojni helikopter koji je bio angažovan u akciji spašavanja bebe iz Novog Pazara, koja je imala respiratorne probleme. Nakon dva neuspješna pokušaja slijetanja, veza s posadom je izgubljena sinoć u 22:31 sati, a helikopter je pao u širem krugu aerodroma “Nikola Tesla” u Surčinu. Vojska Srbije je izjavila da je helikopter bio apsolutno ispravan i da je meteo situacija bila složena, ali ne i nepovoljna, inače ne bilo izvršenja zadatka. U saopštenju Višeg javnog tužilaštva u Beogradu se navodi da je primarna odgovornost za pad vojnog helikoptera na posadi.
Branimir Glavaš pušten na slobodu
Branimira Glavaš je 31.marta nakon 26 dana izašao iz istražnog zatvora. On je na slobodu izašao iz zatvorske bolnice u Svetošimunskoj ulici, u kojoj je bio zbog narušenog zdravstvenog stanja , jer je štrajkovao glađu. Glavaš je u istražnom zatvoru u Remetincu bio od 5. marta, kada je počeo i štrajk glađu.
Njemu je istražni zatvor određen jer je Vrhovni sud početkom marta zaključio da je, po Zakonu o kaznenom postupku, takva mjera obvezna za sve okrivljenike kojima je izrečena kazna veća od pet godina. Nakon što je Ustavni sud u januaru ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda u slučajevima ‘garaža’ i selotejp’ od osam godina zatvora, temeljem koje je Glavaš u Mostaru služio zatvorsku kaznu, na snazi je ostala presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je zbog ratnog zločina u Osijeku nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora. Istražni zatvor Glavašu ukinulo je Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, raspravljajući o posljednjem zahtjevu njegove odbrane da se pusti na slobodu.
http://www.federalna.ba/bhs/vijest/131816/odbijena-zalba-drzavnog-odvjetnistva
Presuda Šariću
U julu ove godine Specijalni sud u Beogradu je donio presudu koja osuđuje Darka Šarića na 20 godina zatvora zbog organizovanja šverca 5,7 tona kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu. Članovi njegove organizovane grupe osuđeni su na zatvorske kazne od 11 do 20 godina, a neki su još uvijek u bjekstvu.
Šarić je u svojoj završnoj riječi izjavio da nema dokaza da je on organizator šverca kokaina i da su mu optužbe izmontirane voljom bivše vlasti. “Jako je teško braniti se kad mi se na teret stavlja sve i svašta. Ovo suđenje ne može biti fer i pošteno kada su se u njega uključili političari, mediji, analitičari, psiholozi, u ovom slučaju i astrolozi. Svi oni nam sude, a vi ste tu samo formalno”, rekao je Šarić sudskom vijeću. Tužilaštvo je ipak smatralo da za optužene nema olakšavajućih okolnosti, jer su sve “radili sa direktnim umišljajem, a pobude su bile isključivo stjecanje enormne finansijske koristi”.
Sanader poslije tri godine pušten
Bivši premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivo Sanader je nakon tri godine izašao 25. novembra iz zatvora bez kaucije i drugih uslova na osnovu odluke Vanraspravnog veća Županijskog suda u Zagrebu.
Odluka Županijskog suda je uslijedila nakon što je Ustavni sud naveo da je Sanaderu neustavno produžen istražni zatvor kada je krajem septembra ukinuta nepravosnažna osuđujuća presuda u slučaju “Fimi medija” u kojem je Sanader bio osuđen na devet godina zatvora i oduzimanje oko dva miliona eura protivpravne imovinske koristi, i slučaj vraćen na ponovljeno suđenje zagrebačkom sudu. To znači da će se bivšem hrvatskom premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu te njegovoj bivšoj stranci ponovno suditi za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki u slučaju Fimi media jer im je u prvom postupku, među ostalim, povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaključio je Vrhovni sud. Ustavni sud nedavno je ukinuo i prvu pravosnažnu presudu od osam i po godina zatvora bivšem premijeru u slučajevima “Hypo banka” i “Ina-MOL” i vratio ih na ponovno suđenje Županijskom sudu u Zagrebu.
U toku mu je i suđenje u slučaju “Planinska” u kojem je optužen za primanje 17 miliona kuna “provizije”.
Ponovno suđenje Paravinji
Slučaj Antonije Bilić potresao je Hrvatsku, ali i javnost u regionu. Višemjesečna potraga za djevojkom koja je posljednji put viđena 7. juna 2011. godine dok je stopirala na mostu preko rijeke Čikole kako ulazi u Paravinjin kamion, nije dala rezultate. To je bila najopsežnija potraga ikad u Hrvatskoj. Na pripremnom ročištu splitskog Županijskog suda odlučeno je da novo suđenje Draganu Paravinji zbog optužbi da je pokušao silovati i ubio maloljetnu Antoniju Bilić iz Kričaka kod Drniša počinje 27. januara iduće godine. Ovo će biti treći sudski postupak protiv Paravinje nakon što ga je ranije šibenski sud dva puta osudio na 40 godina zatvora. Međutim Vrhovni sud je krajem listopada ove godine ukinuo presudu šibenskog Županijskog suda jer nije dokazano kako je ubojstvu prethodio pokušaj silovanja te nije dokazana kvalifikacija teškog ubojstva radi prikrivanja silovanja.
Hapšenje čelnog čovjeka Dinama
Izvršni predsjednik Dinama Zdravko Mamić uhapšen je u novembru ove godine. Nova Uskokova istraga protiv najmoćnijeg čovjeka hrvatskog nogometa rezultat je nadzora kojeg je mjesecima provodio sektor za otkrivanje poreznih prijevara pri Ministarstvu financija koji je utvrdio da je iz Dinama preko off shore tvrtki od 2004. izvučeno preko deset milijuna eura i pola milijuna funti. Sud je odredio kauciju od 14 miliona kuna (1,8 miliona eura) u gotovini ili nekretninama i Mamić je u prvom pokušaju ponudio nekretnine kao kauciju, ali je sud to odbio, pa je u drugom pokušaju ponudio kuću jednog prijatelja i više od šest miliona kuna u gotovini. Ovu ponudu je sud prihvatio i sredinom decembra jeZdravko Mamić pušten na slobodu.
Mamić je od ranije pod Uskokovom istragom zbog sumnje da je nizom nedjela zajedno sa svojim bratom Zoranom, Vrbanovićem i poreznikom Milanom Pernatom Dinamo oštetio za najmanje 117,8 milijuna kuna, a proračun za barem 12,2 milijuna kuna neobračunatog i neplaćenog poreza i prireza.
Akcija Rezač u Srbiji
U akciji policije Republike Srbije, “Rezač”, uhapšeno je 80 osoba koje se sumnjiče za pranje novca, zloupotrebu službenog položaja, primanje i davanje mita, zloupotrebu s javnim nabavkama, nesavjestan rad u službi.Uhapšeni su pričinili štetu budžetima Srbije i Vojvodine zloupotrebama u period od 2004.godine do danas za 100 miliona eura po kursu od prije nekoliko godina. Među uhapšenima su i bivši ministar poljoprivrede Slobodan Milosavljević iz Demokratske stranke, biznismen Željko Žunić (vlasnik “Beohemije”), bivša direktorica Dunav osiguranja Milanka Jezdimirović iz Socijalističke partije Srbije i bivša direktorica Agencije za borbu protiv korupcije Zorana Marković kao i sedam pomoćnika ministara, direktori javnih preduzeća, više bivših i sadašnjih predsjednika općina, te biznismeni. Još uvijek se traga za četiri osobe.
Tanjug više ne javlja
Ova godina će ostati upamćena po gašenju historijske novinske agencije Tanjug. Neovisna agencija Tanjug zvanično je prestala da postoji 31. oktobra kada je izbrisana iz registra Agencije za privredne register. Srbijanska vlada je ugasila 72 godine staru novinsku agenciju Tanjug, nakon dva neuspjela pokušaja privatizacije. “Poslije dva propala tendera, propisi koji dozvoljavaju da Tanjug funkcioniše su prestali da budu na snazi 31. oktobra”, izjavilo je ministarstvo kulture u saopštenju. Agencija je trajno prestala sa radom krajem novembra.
federalna.ba/Dijana Radović