Bosna i Hercegovina i dalje ima veliki problem sa vanjskotrgovinskim deficitom. U prvih sedam mjeseci ove godine razlika između vrijednosti uvezene i izvezene robe premašila je osam milijardi KM, dok posebno zabrinjava podatak da se čak 80 odsto hrane na domaćem tržištu obezbjeđuje iz uvoza.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost uvoza u prvih sedam mjeseci povećana je za 6,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
„Najveću vrijednost uvoza ostvarila su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala“, kazala je Belma Alihodžić, stručna saradnica u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Uvozimo i ono što možemo sami proizvesti
Poseban problem predstavlja prehrambeni sektor. Čak četiri petine hrane koju građani BiH kupuju dolazi iz drugih zemalja, iako dio tih proizvoda domaća poljoprivreda može proizvoditi u znatno većem obimu.
Takva struktura trgovine znači da novac građana odlazi na plaćanje proizvoda iz inostranstva, dok domaća proizvodnja ostaje nedovoljno iskorištena.
Ipak, nisu svi pokazatelji negativni. Vrijednost izvoza BiH u posmatranom periodu povećana je za 5,6 odsto, a dobre rezultate bilježe automobilska i elektroindustrija, kao i metalski sektor.
„Rast izvoza izolirane žice za 129 miliona KM oslikava snažnu poziciju automobilske i elektroindustrije u izvoznoj strukturi Bosne i Hercegovine“, navela je Alihodžić.
Značajan doprinos daju i proizvodi od aluminija, dok je rast izvoza u drugom kvartalu 2026. godine, prema njenim riječima, u velikoj mjeri posljedica kontinuiranog rasta izvoza metala, mašina i proizvoda elektroindustrije.
Kako smanjiti deficit?
Ekonomski stručnjak Damir Bećirović smatra da rješenje prvenstveno treba tražiti u povećanju konkurentnosti domaćih kompanija.
„Naš vanjskotrgovinski deficit jeste dosta visok i način njegovog smanjenja je, prije svega, u tome da naše kompanije postanu konkurentnije na međunarodnom tržištu“, kazao je Bećirović.
Igor Gavran, s druge strane, smatra da je neophodna snažnija podrška domaćoj proizvodnji, ali i promjena potrošačkih navika.
Ako građani budu više birali proizvode domaćih proizvođača, dio uvoza mogao bi biti zamijenjen robom proizvedenom u BiH.
„Ako nema potražnje za uvoznim proizvodima, ako građanin u prodavnici i u ugostiteljskim objektima traži bh. proizvod, a ne uvozni, taj će uvoz prestati“, upozorio je Gavran.
Poljoprivreda najveća šansa za promjenu
Jedan od sektora u kojem BiH ima ogroman prostor za povećanje proizvodnje jeste poljoprivreda.
Veća domaća proizvodnja hrane mogla bi istovremeno imati dvostruki efekat – smanjiti zavisnost od uvoza i otvoriti mogućnost za povećanje izvoza.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković smatra da je za to potrebna konkretnija pomoć države.
„Potrebno je razumijevanje dijela vlasti, subvencije za početak da to sve pokrenemo, što bismo kolokvijalno kazali, da se našem poljoprivredniku isplati ovdje proizvoditi hranu“, poručio je Vuković.
Stručnjaci istovremeno ukazuju i na potrebu poreskog rasterećenja, smanjenja opterećenja rada i većih ulaganja u inovacije.
BiH trenutno istovremeno ima rast izvoza i još brži rast uvoza. Bez ozbiljnijeg jačanja domaće proizvodnje, posebno poljoprivrede i prehrambene industrije, višemilijardski deficit ostat će jedan od najvećih problema domaće ekonomije.