Bosni i Hercegovini prijete novi međunarodni arbitražni sporovi koji bi javne budžete mogli koštati stotine miliona KM, upozoravaju pravni stručnjaci.
Kompanije „Mi Galames“ iz Beograda i „Cetaneks“ najavile su tužbe protiv Brčko distrikta, tražeći višemilionske iznose zbog navodno izgubljene dobiti i pretrpljene štete.
Posebnu pažnju privlači slučaj kompanije „Mi Galames“, čiji je vlasnik Dragan Čičić ranije kroz nagodbu sa Vladom Republike Srpske, u periodu kada je Milorad Dodik bio premijer, naplatio 11 miliona KM.
Mandić: Ugovori se namjerno krše zbog arbitraža
Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić smatra da učestalost arbitražnih sporova u BiH više nije slučajnost.
Prema njegovim riječima, u uređenim pravnim sistemima međunarodne arbitraže su rijetke, dok su u BiH postale gotovo redovna pojava.
Mandić upozorava na mogućnost da se ugovorne obaveze svjesno krše kako bi druga strana dobila osnov za pokretanje arbitraže, nakon čega se novac iz javnog budžeta isplaćuje na osnovu arbitražne odluke.
Takva praksa, ukoliko bi se dokazala, otvorila bi ozbiljna pitanja o odgovornosti ljudi koji donose odluke u javnom sektoru.
„Vijadukt“ već koštao građane više od 100 miliona KM
Jedan od najpoznatijih primjera je spor sa slovenačkom kompanijom „Vijadukt“, nakon kojeg je BiH, odnosno nadležni nivo vlasti, morala isplatiti više od 100 miliona KM.
Slučaj je zbog svojih posljedica dospio i pred Parlamentarnu komisiju za borbu protiv korupcije.
Predsjedavajući Komisije i poslanik PDP-a Branislav Borenović upozorio je da je novac građana izgubljen, a da pritom nije bilo odgovarajuće reakcije niti utvrđivanja odgovornosti domaćih institucija.
Gubitke na kraju plaćaju građani
Poseban problem predstavlja činjenica da se odštete dosuđene u izgubljenim arbitražnim postupcima, prema važećim propisima, isplaćuju direktno iz budžeta nivoa vlasti čije su institucije prekršile ugovorne obaveze.
To znači da posljedice loših ugovora, pogrešnih odluka ili eventualnog svjesnog kršenja obaveza na kraju ne snose pojedinci koji su odluke donijeli, već poreski obveznici.
Ako nove arbitraže protiv Brčko distrikta budu pokrenute i završe nepovoljno po javni sektor, BiH bi se mogla suočiti s novim višemilionskim računima.
Zbog toga se sve glasnije postavlja pitanje: da li su arbitražni sporovi posljedica nesposobnosti institucija i lošeg upravljanja ili su postali mehanizam kroz koji se javni novac izvlači uz formalno pokriće pravosnažne arbitražne odluke?