”Slovenija će BiH pružati podršku u daljnjem zagovaranju bh. interesa u EU. Tu se od političkih aktera u BiH očekuje da će približavanje uzimati s najvećom mjerom ozbiljnosti i političke odgovornosti. Mi ćemo zagovarati početak pregovaranja odmah nakon što BiH ispuni sve potrebne uvjete” – kaže Erjavec.
Mišljenja je da je BiH u posljednjoj godini napravila važne korake na putu reformi i putu prema EU.
”Mi u Briselu sve vrijeme naglašavamo potrebu za priznavanjem tog napretka i za shvatanjem kako je važno održavati odgovarajuću dinamiku kada je u pitanju približavanje EU” – istakao je.
Napomenuo je da implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) moraju slijediti i novi, dodatni koraci napretka.
”Za te korake je potrebno kredibilno ispunjavanje obaveza. Slovenija vjeruje da će BiH uspješno izvoditi nužne reforme koje su jedini pravi put. BiH je za to potrebna stabilna i efikasna vlada. Radit će se mnogo, ali ipak Vlada, odnosno Vijeće ministara BiH, imaju jasno postavljene ciljeve” – mišljenja je Erjavec.
Naglasio je kako je podnošenje zahtjeva za članstvo važan čin u približavanju EU. Pošto to, kaže, predstavlja veliki rad i izazov za svaku državu, Slovenija je mišljenja da postavljanje vremenskih ograničenja možda i nije dobro, jer BiH predstoji rješavanje zadataka koji proizlaze iz zaključaka FAC-a iz decembra 2014. godine.
Podnošenje zahtjeva za članstvo, dodao je, svakako je pravi korak ka tom cilju.
Istakao je da Slovenija podržava BiH pri podnošenju zahtjeva za članstvo u EU i daje joj poticaj za dodatni napor u tehničkoj adaptaciji SSP-a i mehanizma EU koordinacije.
Također se osvrnuo na pitanje stare devizne štednje koje, kako je rekao, Slovenija i BiH moraju riješiti u najkraćem mogućem roku.
”Fond Republike Slovenije za sukcesiju je 1. decembra 2015. počeo primati zahtjeve za verifikaciju neisplaćene stare devizne štednje štediša “Ljubljanske banke” iz glavnih filijala u Zagrebu i Sarajevu’‘ – rekao je, dodajući da će podnosioci moći podnositi zahtjeve do 31. decembra 2017.
Međutim, kako je pojasnio, Zakon o načinu implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Ališić” određuje da će zahtjevi štediša nekadašnje filijale u Sarajevu biti razmatrani tek tada Slovenija i BiH budu sklopile memorandum o saradnji, na osnovu kojeg će BiH Sloveniji predati potrebne podatke iz filijale.