Tako su cijene kuća za odmor u Grčkoj, u poređenju s periodom prije izbijanja dužničke krize, pale za oko 45 odsto. Zbog toga se proverilo da li je prodaja stanova u Solunu potpuno stala.
U Solunu je gotovo nemoguće u ovom trenutku pronaći tek otvoreno gradilište poslovnog i stambenog prostora, a zgrade koje su završene i prije nekoliko godina, u kojima niko ne živi, vidljive su na gotovo svakom koraku.
Situaciju na tržištu najbolje oslikava poruka jednog vlasnika istaknuta na zgradi, na kojoj piše: Prodajem stanove na rate. Vlasnici su spremni čak i na rok od 10 godina otplate i to bez ikakve ekstrakamate.
Cijena nekretnina u nekim dijelovima Soluna je pala i do 60 odsto, a Grčka se konačno umiješala u cijelu ovu priču nudeći domaćim kupcima poreske olakšice, a stranim kupcima državljanstvo.
Stan u Solunu, građen tako da ima pogled na luku, a koji je cijenjen 100.000 evra, danas stoji, a investitor bi bio srećan čovijek ukoliko bi sada dobio 55.000 evra.
O gradnji u ovom trenutku niko ne razmišlja, a stručnjaci poručuju da prognoza o daljem padu cijena kvadrata u Solunu, a tako i cijeloj Grčkoj više i nema smisla.
“Cijene su toliko pale da nekretnine više nemaju nikakvu vrijednost. Cijene su pale od 30 do 60 odsto, a toliko će još da padnu. Ovo je velika prilika, ali trenutna ekonomska i politička situacija ne poručuje da je sada trenutak da kupe nekretninu u Grčkoj, ali sada je stvarno ta prilika“, ističe Kostas Georgakos, vlasnik agencije za nekretnine.
Ukoliko Grčka i kreditori postignu dogovor po principu novac u zamjenu za reforme, cijena kvadrata bi istog trenutka mogla da se udvostruči.
Na nivou čitave Grčke prodaja stanova pala je u posljednjih nekoliko godina gotovo 20 puta. Država, kažu, i dalje traga za najboljim rješenjima za novonastalu situaciju.
“Smanjen je porez. Primjera radi vlasnik koji ne uspjeva da proda stan od 100 hiljada evra na njega više godišnje ne plaća porez od 10 već samo 3.000 evra. Ta olakšica važiće i za kupca, ako ga bude. A svako ko nije iz EU, a kupi nekretninu od 250 i više hiljada evra od grčke države dobija boravišnu dozvolu za sebe i porodicu“, kaže Antonis Giftopulos, pravni stručnjak za nekratnine.
I dalje najviše stanova kupuju Grci, ali su među ozbiljnim kupcima nekretnina i Srbi, Rusi, Bugari i Rumuni. Svi oni uglavnom traže male stanove u starogradnji. Kažu da u zapadnom, siromašnijem dijelu Soluna može da se bira pa čak i ako imate u džepu skromnu ponudu od samo 500 evra za kvadrat, prenosi B92.