Rezolucija o Srebrenici bi na prijedlog Velike Britanije 7. jula,
četiri dana prije obilježavanja 20-godišnjice stradanja u Srebrenici,
trebalo da usvoji Savjet bezbjednosti UN.
“Politika” izdvaja da se nacrtu rezolucije, koji ima četiri strane, 35 puta pominje riječ genocid, a samo tri puta pomirenje.
U uvodnom dijelu se podsjeća da je Haški tribunal u presudi generalu
Radislavu Krtstiću 19. aprila 2004. konstatovao da se u Srebrenici desio
genocid i da je istu kvalifikaciju za zločine u Srebrenici dao i
Međunarodni sud pravde 26. februara 2007. Navodi se i da su “desetine
hiljada žena, djevojaka, muškaraca i dječaka žrtve seksualnog nasilja
tokom sukoba u Bosni i Hercegovini, uključujući i Srebrenicu”.
- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
Oba beogradska dnevnika prenijela su u cjelini nacrt rezolucije koji sadrži 13 tačaka.
- Najoštrije se osuđuje genocid, sva kršenja ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava.
- Najoštrije se osuđuje genocid u Srebrenici.
- Osuđuje se svako poricanje ovog genocida.
-
Izražava se saosjećanje za žrtve na svim stranama u sukobu u Bosni i
Hercegovini, kao i za njihove porodice, i poziva države članice da
nastave da obezbjeđuju pravdu i dugoročnu podršku preživjelima,
uključujući po potrebi one koji su bili žrtve seksualnog nasilja. -
Poziva države da spriječe genocid i druge ozbiljne zločine i da se
bore protiv njih i potvrđuje stavove završnog dokumenta svjetskog samita
iz 2005. godine i odgovornosti za zaštitu stanovništva od genocida,
ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti. -
Poziva države koje još nisu ratifikovale Konvenciju o sprečavanju i
kažnjavanju zločina genocida ili joj pristupile da im to bude pitanje
visokog prioriteta. Gdje je to potrebno, treba da usvoje zakon u
nacionalnoj skupštini kako bi ispunili svoje obaveze iz te konvencije. -
Pozdravlja napore na sprovođenju istrage i procesuiranju optuženih za
genocid u Srebrenici, poziva sve države da sarađuju sa Haškim
tribunalom, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične tribunale i
Sudom Bosne i Hercegovine i traži od tribunala da završi svoj rad što je
brže moguće. -
Naglašava suštinski značaj pomirenja koje je zasnovano na dijalogu,
prihvatanju djela iz prošlosti svih strana u sukobu i posvećanosti
pravdi i podršci žrtvama, kao osnovi za jačanje bezbjednosti,
strabilnosti i prospreriteta, kao u Bosni i Hercegovini tako i u širem
reginu. U tom cilju pozdravlja nedavni sporazum parlamenta i političkih
lidera Bosne i Hercegovine o ambicioznom programu reformi, koji
uključuje posvećenost mjerama da se ubrza proces pomirenja. -
Poziva države članice da razviju obrazovne programe koji će budućim
generacijama usaditi lekcije koje su izvučene iz prošlih genocida,
ratnih zločina, etničkih čišćenja i zločina protiv čovječnosti u cilju
sprečavanja da se ponove. -
Podstiče države članice da razmotre određivanje kontakt osoba koje bi
se bavile prevencijom zločina i odgovorom na zločine, redovno se
sastajale i koordinirale korake, dijeleći sa drugim državama članicama i
relevantnim regionalnim i subregionalnim mehanizmima najbolju praksu
brzog odgovora i sprečavanja masovnih zločina. -
Potvrđuje značaj lekcije o neuspjehu da se spriječi genocid u
Srebrenici, kao što je navedeno u izvještaju generalnog sekretara u
skladu sa rezolucijom Generalne skupštine 53/35, i odlučuje da rano i
efikasno djeluje kako bi se spriječilo ponavljanje takve tragedije i u
tu svrhu iskoristi sva raspoloživa sredstva. -
Prima k znaju da kršenja ljudskih prava ili zloupotrebe međunarodnog
humanitarnog prava, uključujući i one koje se odnose na seksualno i
rodno zasnovano nasilje, mogu biti rani pokazatelj mogućnosti genocida i
u tom smislu pozdravlja napore UN da poboljša svoj kolektivni odgovor
na buduća kršenja ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog
prava -
Zahtijeva od generalnog sekretara da osigura veću saradnju između
postojećih mehanizama za sprečavanje genocida i drugih teških
međunarodnih zločina kroz rano upozoravanje, kako bi se pomoglo u
otrkivanju, procjeni i reagovanju na izvore napetosti i tačke rizika ili
identifikaciji ranjivih populacija, i podstiče generalnog sekretara da
nastavi da Savjetu bezbjednosti predočava informacije i analize za koje
vjeruje da mogu doprinijeti sprečavanju genocida.