Crnogorski parlament jednoglasno podržao pokretanje ustavnih promjena kojima bi se ukinula zaštita od krivičnog gonjenja za predsjednika države i članove Vlade u slučajevima koruptivnih krivičnih djela.
Svih 66 poslanika glasalo za promjene
Skupština Crne Gore jednoglasno je podržala prijedlog za pokretanje postupka izmjene Ustava kojim bi predsjednik Crne Gore i članovi Vlade izgubili imunitet kada se terete za krivična djela povezana sa korupcijom.
Za pokretanje ustavnih promjena bila je potrebna dvotrećinska većina, a prijedlog je podržalo svih 66 poslanika koji su prisustvovali sjednici, prenosi RTCG.
Istovremeno je jednoglasno usvojen i prijedlog Ustavnog odbora da se tekst Nacrta amandmana na Ustav utvrdi u roku od četiri dana.
Time je napravljen prvi formalni korak ka promjeni ustavnog okvira koji reguliše imunitet najviših državnih funkcionera.
Koja krivična djela bi bila obuhvaćena?
Predložene izmjene odnose se na krivična djela protiv službene dužnosti, posebno ona koja imaju elemente korupcije.
Među njima su zloupotreba službenog položaja, primanje i davanje mita, kao i druga srodna krivična djela.
Obrazlažući prijedlog, predlagači su naveli da koruptivna krivična djela direktno ugrožavaju integritet javne vlasti, povjerenje građana u institucije i osnovne principe ustavnog poretka.
Zbog toga se predlaže da Ustav izričito propiše da imunitet ne može predstavljati zaštitu od krivičnog postupka kada je riječ o koruptivnim djelima.
Koprivica: „Funkcija ne smije biti štit od odgovornosti“
Potpredsjednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica odbacio je mogućnost da se ustavne promjene koriste za politički obračun sa protivnicima vlasti.
On je naglasio da cilj nije omogućavanje krivičnog gonjenja funkcionera zbog političkih odluka ili različitih stavova.
„Ne predlažemo da se omogući nekome politički progon neistomišljenika, ne predlažemo da član Vlade može biti gonjen zato što je donio političku odluku s kojom se neko slaže ili ne slaže“, rekao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, suština prijedloga je da izvršna funkcija ne može predstavljati zaštitu kada postoji osnov sumnje na krivično djelo korupcije.
„Nijedna funkcija ne smije biti iznad zakona“
Koprivica je poručio da bi izmjenama trebalo napraviti jasnu razliku između političke odgovornosti i krivične odgovornosti.
Drugim riječima, odluka ministra ili predsjednika koja je politički sporna ne bi sama po sebi bila osnov za krivični postupak.
Međutim, ukoliko postoje elementi krivičnog djela poput zloupotrebe položaja ili primanja mita, javna funkcija, prema predloženom modelu, ne bi smjela biti prepreka za pokretanje postupka.
Jednoglasna podrška u parlamentu predstavlja važan korak, ali izmjene Ustava tek treba da prođu naredne faze parlamentarne procedure.
Suštinska poruka predloženih izmjena jeste da obavljanje najviše državne funkcije ne bi trebalo da predstavlja zaštitu od odgovornosti za korupciju.