Srpski, hrvatski i američki inovator i inžinjer najpoznatiji je po
dizajniranju sistema naizmjenične električne energije pomoću koje se
napajaju gotovo svi moderni uređaji. Dakako, Tesla je zaslužan za
uređaje i ideje kao što su radio, rendgen, daljinsko upravljanje,
električni motor, laser te bežično komuniciranje.
Rođen je 10. jula 1856. godine u ličkom selu Smiljan, a već 1875. godine
otisnuo se u Evropu koju naposljetku napušta nakon neuspjelih studija i
želje za radom u SAD-u. Godine 1884. seli se u New York gdje počinje
rad sa Thomasom Edisonom.
Nakon raskola sa slavnim naučnikom Tesla osniva vlastitu kompaniju u
saradnji sa nekoliko biznismena 1886. godine. Tu će doći do svojih
najvećih ideja i dostignuća, a koja će nerijetko biti pogrešno ili
nikako shvaćena.
Možda najpoznatiji Teslin eksperiment desio se na prelazu stoljeća, a
obavljan je u Colorado Springsu, gdje je imao pristup energiji koja mu
nije naplaćivana. Između ostalog, Tesla je tu eksperimentisao na ideji
bežične telegrafije u želji da prenese informaciju iz Colorada u Pariz.
Toranj Wardenclyffe
Pored toga, Tesla je u Colorado Springsu radio na atmosferskom
elektricitetu, tačnije na osobinama munja. Istraživanje ga je kasnije
odvelo u nekoliko različitih pravaca, uključujući i potvrdu rezonantne
frekvencije Zemlje.
Početkom 20. stoljeća Tesla je konstruisao možda i najpoznatiju “antenu”
na svijetu – toranj Wardenclyffe u New Yorku, koji mu je pomogao u
eksperimentu bežične telefonije. Eksperimenti su okončani zbog
nedostatka sredstava, a toranj je demoliran 1917. godine.
Teslina kuća u Hrvatskoj (Foto: AFP)
Objekat od cigle je sačuvan, a 2013. je kupljen kako bi se mjesto sačuvalo i posvetilo radu i djelu Nikole Tesle.
Godine 1915. Reuters je obznanio kako Teslu i Edisona čeka Nobelova
nagrada za njihov doprinos fizici, ali ta nagrada nikada nije
dodijeljena. Do današnjeg dana se nagađa o razlozima, a pretpostavlja se
da je nagrada oduzeta prije uručivanja zbog uzajamnog animoziteta
naučnika.
Ipak, Tesla je nastavio svoj rad objavivši 1935. godine pronalazak
metode transmisije mehaničke energije kroz velike udaljenosti. Takva
metoda, tvrdio je Tesla, mogla bi poslužiti za komunikaciju ili
pronalazak ruda kao što su minerali.
Ulica u New Yorku
Također, Tesla je tvrdio da je pronalazač novog oružja koje su novinari
kasnije nazvali “death ray” ili “smrtonosna zraka”. Nikada nije
potvrđeno postojanje makar sličnog oružja.
Godine 1937. doživio je saobraćajnu nesreću, a do 1943. godine život je
proveo uglavnom u osami, šetajući i hraneći golubove. Dva dana nakon
smrti vlasti SAD-a predvođene FBI-em prisvojile su njegov rad oduzevši
svu dokumentaciju do koje su mogli doći.
Danas jedan krater na Mjesecu nosi njegovo ime, zajedno sa beogradskim
aerodromom i jednim planetoidom. Njegov rođendan se slavi u Hrvatskoj
kao Dan Nikole Tesle, a u toj zemlji čak 128 ulica nosi njegovo ime.
Spomenici Tesli mogu se pronaći širom svijeta, između ostalog u New
Yorku, Californiji, Kanadi, Japanu, Češkoj, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini.
Izvor Klix.ba