One vas sigurno neće ubiti kad ih pojedete, ali njihova konzumacija bi vam mogla stvoriti probleme.
Prerađenoj hrani teško se odupreti jer su cijene pristupačne, a ukusi
vrlo primamljivi. Zbog toga mnogi ni ne razmišljaju o tome kakve
posljedice takva hrana ima po zdravlje. Teško je eliminisati svu
prerađenu hranu iz upotrebe, ali vrijedi pokušati da izbacite poneku
namirnicu s ove liste.
Margarin
Za razliku od maslaca, koji se pravi od mlijeka, margarin se dobija
iz biljnih ulja. U preradi dolazi do stvaranja transmasnih kiselina koji
podstiču upalne procese u tijelu, oštećuju ćelije i zidove krvnih sudova.
Smatra se da ova vrsta biljne masti povećava rizik od kardiovaskularnih
bolesti, pa čak i od raka. Zasigurno jedna od najgorih namirnica za
naše tijelo, zbog čega se i nalazi na samom vrhu ove ljestvice.
Voće i povrće iz konzerve
Najpoznatiji izvor dragocenog likopena i drugih važnih hranjivih
sastojaka je paradajz. Ali ako ga kupujete u konzervi, sve njegove
koristi padaju u vodu. Konzervisana hrana sadrži štetni sastojak BPA, a
najviše ga ima u soku od paradajza jer zbog svoje kiselosti izaziva veće
ispuštanje BPA iz zidova konzervi. Zato jedite svježe paradajze ili one
iz staklene ambalaže. U obzir dolazi i kartonska ambalaža koja ne sadrži
BPA.
Konzumiranje paradajza ili ostalog voća i povrća iz
konzervi vas sigurno neće ubiti, ali ako su vam cilj sportski rezultati i
zdraviji život, uvijek bi trebalo da konzumirate svježe voće i povrće.
Suhomesnati proizvodi
Salame, slanina, viršle i drugi suhomesnati proizvodi puni su
nitrita, a meso koje se koristi za njihovu proizvodnju je već zbog samog
načina industrijskog uzgoja puno hormona i antibiotika.
Osim
toga, u procesu prerade u ovakvo meso se još dodaju vještački ukusi,
boje, soli i konzervans. Mehanički odvojeno meso obično se obrađuje pod
ekstremnim pritiskom i toplotom zbog čega se gube nutritivne vrijednosti.
Tradicionalne recepture ili domaća proizvodnja su mnogo bolji izbor, ali
ni s njima ne bi trebalo da pretjerujete. Umjerenost je ključ uspeha.
Pržene grickalice
Grickalice će vaše napore da smanjite broj kilograma i pravilno se
hranite barem poremetiti, ako ne i potpuno srušiti. One sadrže mnogo
soli, kalorija i konzervansa. Siromašne su nutritivnim vrijednostima i
vlaknima zbog čega usporavaju probavu. Kokice koje se pripremaju u
mikrotalasnoj sadrže jedinjenje PFOA koje prijanja na kokice i štiti ih
od ljepljenja za kesicu, a preliminarne studije na ljudima povezale su tu
hemikaliju s neplodnošću, rakom jetre i testisa.
Vještački zaslađivači
Ako nešto ne možete pronaći u prirodi, jverovatno je bolje da ga
izbjegavate u ishrani. Med, stevija, pa čak i običan šećer bolji su
zaslađivači od vještačkih. Oni su veoma slatki (ponekad 200 puta više
nego šećer), a mozak se s vremenom navikne i počinje tražiti slađu
hranu. Aspartam je na naročito lošem glasu. Postoje sumnje da izaziva
rak i neurološke probleme, a naučnici su potvrdili da dovodi do
debljanja i povećava apetit. Nije problem u konzumaciji šećera i
slatkiša – problem je kada svoje “kvalitetne” obroke mijenjate slatkim i
tako unosite previše šećera u organizam.
Gotovi kolači – poslastice
Osim visokog nivoa soli i šećera, gotovi kolači mogu sadržati i
transmasti koje se dodaju u hranu zbog veće isplativosti. Transmasti
takođe produžuju rok trajanja i poboljšavaju njihovu spoljnu teksturu.
Mogli bismo nabrojati mnogo vrsta različitih krofni i ostalih tijesta u
dubokom ulju koja nikako ne bi trebalo da budu na vašem jelovniku.
Većina krofni sadrži 35 – 40 odsto hidrogenizovanih masti, što je
najgora vrsta masti koju možete unijeti u organizam. Hidrogenizovane masti
dovode do oboljenja srca i mozga, a takođe i do pojave raka.
Osim toga, krofne sadrže i šećer, vještačke regulatore za testo i
aditive. Kombinacija bijelog brašna i nekoliko puta prepečenog ulja nije
dobra ni za povremeno čašćavanje jer u sebi skriva mnogo zasićenih
masnih kiselina.
Gazirani sokovi
Sadrže ogromne količine šećera i to u tečnom obliku koji je
dokazano najgori oblik konzumacije šećera. Osim toga, sadrže i razna
štetna jedinjenja poput boje i konzervansa.
Isto tako, gazirana
pića sadrže kiseline. Potrebno je više od 30 čaša pH-uravnotežene vode
da bi se neutralizovala kiselost jedne kole. Ostaci kiselina mogu biti
veoma štetni po bubrege, s obzirom na to da bubrezi moraju da ih
filtriraju.
Takođe, ovo loše utiče i na kosti: alkalni
minerali, poput kalcijuma, prelaze u krv da bi pomogli pri
neutralizovanju kiselina, što može dovesti do prevremenog slabljenja
kostiju.
Studije su pokazale da se kola dovodi u vezu sa oboljenjima srca, osteoporozom, gojaznošću i karijesom.
Alkohol
Iako svako ponekad “zaviri u čašicu” vrijedi naglasiti da prekomerno
konzumiranje alkoholnih pića nikako ne ide zajedno sa treniranjem i
zdravim načinom života. Slično kao i s ostalim porocima, trebalo bi da
budete umjereni i s alkoholom, koji može izazvati brojne probleme u vašem
organizmu.
Umaci i prelivi za salatu
Razni umaci kojima svakodnevno “popravljamo” ukus svoje hrane
često su prepuni masti, šećera, kiselina koje našem organizmu nikako ne
mogu biti od koristiti.
Zaključak
Odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina u zapadnjačkoj ishrani iznosi 15:1, a trebalo bi da bude 1:1 ili barem 2:1 za omega-6.
Visokorafinisana biljna ulja danas se uveliko koriste u pekarskim
proizvodima i prženoj hrani. Zbog ove neravnoteže u tijelu dolazi do
upalnih procesa. Važno je zato češće jesti kuvanu ribu bogatu omega-3
masnim kiselinama, maslinovo ulje, kokosovo ulje i mljevene sjemenke lana.