Švedski istraživači su napravili mapu rasne netolerancije na osnovu pitanja koje je postavljeno stanovnicima u više od 80 država širom svijeta: ”Kakve ljude ne biste željeli za komšije?”, odnosno procenta odgovora ”ljude druge rase”. Prema njihovom istraživanju, mnogi na Balkanu ”možda zbog toliko godina etnički obojenih ratova”, izrazili su niži stepen rasne tolerancije.
Vitomir Mihajlović, predsjednik Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine u Srbiji, kaže za Danas da je društvo u velikoj mjeri netolerantno.
”Pripadnici romske nacionalne manjine posebno su izloženi diskriminaciji, najviše pri zapošljavanju i u oblasti obrazovanja. Rom je ”obilježen” od rođenja, pa sve do smrti, ne samo od pripadnika većinskog naroda, Srba, već i od drugih nacionalnih manjina u sredinama gde su one većinska populacija”, ističe Mihajlović. On dodaje da se netolerancija društva u Srbiji ne ogleda samo prema odnosu prema drugim rasama ili manjinskim narodima već i prema LGBT populaciji.
”Zakon o zabrani diskriminacije donijet je 2009. To je dobar zakon, međutim, njegova primjena u praksi je izostala”, naglašava Mihajlović.
Slobodan Cvejić iz Instituta za sociološka istraživanja kaže za Danas da u Srbiji postoji mnogo istraživanja o tome koliko je društvo tolerantno, i da sva ona pokazuju nizak stepen tolerancije.
”Međutim, kako prolazi vrijeme od etničkih sukoba i ratova na ovim prostorima, nivo netolerancije se smanjuje. Diskriminacija je u velikoj meri i posljedica dominantne kulturne i političke ideologije, a njoj su u Srbiji najviše izloženi Romi, Albanci i pripadnici LGBT populacije”, kaže Cvejić. On dodaje da se takve pojave mogu smanjiti samo striktnom primjenom zakona, jer zakonodavni okvir i institucionalni mehanizmi protiv diskriminacije postoje.
”Potrebno je kažnjavati one koji diskriminišu, ali i ukazivati na što više pozitivnih primjera tolerancije i tako ćemo mijenjati dominantnu kulturu”, zaključuje Cvejić.
Prema ovom istraživanju najgore su se pokazali stanovnici Albanije, dok je Srbija u sredini zajedno sa Rumunijom i Mađarskom. Tolerantniji od stanovnika Srbije pokazali su se stanovnici Slovenije i Bosne i Hercegovine, dok u Hrvatskoj nijesu skloni rasizmu, kao ni u Njemačkoj i Austriji, prenosi Danas.