“Ovo je sporazum dviju političkih stranaka te nije na meni da ga podržavam ili kritikujem. Ono što sam rekao javno, kao i liderima obje stranke, jeste da mi pozdravljamo povratak političkom dijalogu” , kaže u intervjuu za Oslobođenje Ambasador Velike Britanije u BiH Nigel Casey
Ambasadore Casey, sporazum koji su nedavno postigli SDP i SNSD nudi rješenja koja vode slabljenju države, a jačaju entitete. Naprimjer, razgrađuje se Elektroprijenos BiH, čija akumulirana dobit se uzima, razvlašćuje se Centralna izborna komisija, predviđene su promjene i u Centralnoj banci BiH… Ipak, Vi ste podržali dogovor Dodik – Lagumdžija. Zašto?
– Nikada nisam rekao da podržavam sporazum. Molim Vas, pažljivo pročitajte šta sam rekao, ne samo novinske naslove koje urednici dodjeljuju člancima. Ovo je sporazum dviju političkih stranaka te nije na meni da ga podržavam ili kritikujem. Ono što sam rekao javno, kao i liderima obje stranke, jeste da mi pozdravljamo povratak političkom dijalogu koji je fokusiran na stvarna pitanja i da mi pozdravljamo fokusiranost na poboljšanje loše poslovne klime u BiH. Takođe sam jasno rekao da sporazum obuhvata prijedloge koji zahtijevaju dodatno pažljivo razmatranje kako bi se osiguralo da njihova provedba bude u skladu sa domaćim pravom i međunarodnim obavezama, te da oni trebaju da vode BiH u pravcu evropskih integracija, a ne da je udaljuju od istih. Taj proces je već počeo, naprimjer sa produktivnim sastankom o Elektroprijenosu koji je Evropska komisija organizovala prošle sedmice.
Krivično gonjenje
Prema predloženim rješenjima, tužioci bi ubuduće bili birani po političkoj pripadnosti, čime bi bila narušena njihova profesionalnost i nezavisnost pravosuđa. Na to su upozorili i iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, koje bi izgubilo dosadašnje ovlasti u ovom procesu. Kako gledate na ovo?
– Ovo je još jedno pitanje od velikog interesa za Evropsku uniju – ne samo u BiH već u svim zemljama koje apliciraju za članstvo u EU – i ona želi o njemu raspravljati u kontekstu Strukturalnog dijaloga. Tokom ovih razgovora, mi ćemo se čvrsto držati konteksta u kome se diskutuje o procedurama imenovanja tužioca, kako ovdje u BiH tako i u regionu. Kako jasno stoji u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku, ostvaren je veoma mali napredak na suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u BiH. Dakle, ključno pitanje je: da li će ove izmjene povećati šanse za uspješno krivično gonjenje u budućnosti ili ne? Ako ne, da li postoje bolji načini za postizanje ovog cilja, koji je očito veliki prioritet ne samo za EU već i za svakog građanina BiH?
U dijelu sporazuma govori se i o ponovnom uvođenju sistema zatvorenih listi na izborima. Slažete li se s ocjenom da je to korak unazad u demokratizaciji BiH?
– Ja ovo zaista vidim kao izbor koji BiH mora sama napraviti, na osnovu otvorene debate cijelog društva, a ne samo između političkih stranaka. Širom Evrope koriste se mnogi različiti modeli. U Velikoj Britaniji primjenjujemo kombinaciju izbornih sistema. Naprimjer, sistem koji primjenjujemo za izbor članova Evropskog parlamenta je drugačiji od onog koji koristimo kod izbora u naš državni parlament u Westminsteru. Mi pozdravljamo navedeni cilj da se poveća broj žena u parlamentarnim skupštinama ovdje. Opet ponavljam, možda postoje i drugi načini da se ovaj cilj dosegne.
Predsjednik SDP-a i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zlatko Lagumdžija uputio je prije nekoliko dana dopis predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi sa prijedlogom za imenovanje Fahrudina Radončića za ministra sigurnosti BiH. Poznato je da je Radončić povezan sa Naserom Keljmendijem, koji se nalazi na američkoj crnoj listi i za kojim je raspisana međunarodna potjernica. Njegov dolazak na čelo Ministarstva sigurnosti BiH bio bi slučaj bez presedana. Kakav je Vaš stav o tome?
Nije na meni da komentarišem imenovanje niti jednog pojedinca na poziciju ministra. Ja samo mogu reći da se trebaju pratiti procedure.
Visoki predstavnik Valentin Inzko predstavio je prošle sedmice pred Vijećem sigurnosti UN-a drugi redovni godišnji izvještaj u kojem se izražava razočarenje zbog zastoja u Bosni i Hercegovini, ali i skreće pažnja na opasnu retoriku predsjednika RS-a Milorada Dodika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Koliko je danas BiH daleko od integracije u EU i NATO?
– Poput visokog predstavnika, i mi smo zabrinuti zbog izostanka napretka u posljednjih šest mjeseci, te konstantnog dovođenja u pitanje budućnost ove zemlje, što ne pomaže nikome. Njegov posljednji izvještaj je, jednostavno, odraz stvarnosti, bez obzira na to koliko neki ljudi to ne žele prihvatiti te krivca za sopstvene propuste u ispunjavanju sopstvenih obećanja traže u drugima. Početkom ove godine, politički lideri ove zemlje stvorili su mogućnost da 2012. godina bude godina stvarnog napretka ka članstvu u EU i NATO. Nažalost, njihova politička energija je potom preusmjerena na drugu stranu. Ali, vrata ka EU i NATO su još otvorena, a mi ostajemo spremni da ovaj proces ide naprijed onoliko brzo koliko su domaći lideri spremni.
Stara Dodikova taktika
Koliko su realne Dodikove prijetnje? Da li ćete reagovati na njih?
Čvrsto sam uvjeren, i to na osnovu razgovora sa ljudima iz cijele BiH, da njih interesuju rezultati, a ne prijetnje ili uvrede. Nedavne uvrede izrečene na račun visokog predstavnika i međunarodne zajednice ne samo da nisu prihvatljive već su i potpuno neosnovane. Okrivljavanje stranaca je, naravno, stara taktika koja se koristi kako bi se izbjeglo preuzimanje odgovornosti za domaći neuspjeh. Ali, građani ove zemlje nisu glupi i oni to shvataju. Moj prijateljski savjet je da politički lideri ovdje treba da dobro razmisle o učinku takvih prijetnji i uvreda, naročito u vrijeme kada istovremeno traže značajnu finansijsku podršku Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija. Odnos zasnovan na uzajamnom poštovanju i uljudnosti ima veće mogućnosti za uspjeh i to je ono što mi želimo.
Preuzeto iz Oslobođenja