Navedena izmjena predstavljala bi vid stimulacije, a neophodna je u uslovima smanjenog obima investicija, kako domaćih tako i stranih – objašnjavaju privrednici.
Napominju i da je u Bijeloj knjizi 2010/11. Vijeća stranih investitora konstatovan problem u vezi sa Zakonom o porezu na dobiti, jer nije jasno precizirano šta su realizovani dobici/gubici, prihodi/rashodi, koji ne ulaze u poresku osnovicu.
Konstatovano je i da zakon nije omogućio amortizaciju novonabavljenih građevinskih objekata. Preporuke su da se u zakonu precizno definišu sporne odredbe, kao i da se omogući amortizacija mjesec dana nakon stavljanja u upotrebu građevinskog objekta – kažu u Privrednoj komori RS.
Premijer RS Aleksandar Džombić rekao je da Vladi RS treba još nekoliko dana da se odredi prema zahtjevu Privredne komore u vezi sa poreskim olakšicama.
Tih nekoliko dana treba nam kako bismo utvrdili šta bi to značilo po pitanju visine prihoda – kaže Džombić.
Istovremeno, poslanici Partije demokratskog progresa su za naredno zasjedanje NSRS predložili nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit u kojem predlažu smanjenje poreske stope sa deset na devet odsto.
Predvidjeli su i uvođenje poreskih podsticaja, odnosno poreskih oslobađanja – da poreskom obvezniku koji uloži u svoje mašine i opremu za vlastitu proizvodnju bude umanjena poreska osnovica za tu godinu srazmerno tom ulaganju.
Poreski obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario više od 40 odsto od ukupnog ostvarenog prihoda, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu godinu – predložili su poslanici. U nacrtu zakona predlažu i poreske olakšice prilikom investiranja u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama, kao i za preduzeća koja na neodređeno vrijeme zaposli nove radnike.
Predložili su i da se porez za male poreske obveznike obračunava po stopi od jedan odsto, a ne dva, na ukupan godišnji prihod preduzeća.
Privrednici i poslodavci Srpske nisu odustali ni od zahtjeva da od naredne godine bude ponovo uveden neoporezivi dio plate. Međutim, u Vladi RS to nisu predvidjeli u nacrtu ekonomske politike za 2012. godinu, a podsjećamo da je premijer RS polovinom godine obećao da će ta mogućnost biti razmotrena.
Očigledno, ta opcija nije prihvatljiva za Vladu jer bi to značilo smanjenje direktnih poreskih prihoda. Neoporeziv dio plate u Srpskoj bio je na snazi sve do feburara 2011. godine kada su povećane i stope poreza na dohodak i na doprinose.
Međutim, premijer RS sa privrednicima dogovorio se da u 2012. godini bude forimiran odbor koji bi se bavio regulatornom reformom i koji bi razmatrao sva novopredložena zakonska rješenja i podzakonske akte.
Kada dobijemo preporuke takvog odbora, tada će akti ići na usvajanje u Narodnu skupštinu – rekao je Džombić i dodao kako je primjećeno da su novi zakoni nametnuli i nove barijere za poslovanje, dok su s druge strane otklonjene prepreke koje su u sebi sadržavale stari zakoni.
Predsjednik Vlade RS obećao je poslodavcima da će Fond zdravstvenog osiguranja do kraja godine izmiriti 20 miliona maraka obaveza, kao i Fond dječje zaštite.
Usaglasili smo da pojedine kreditne linije Investiciono-razvojne banke RS budu revidirane, a da prioritet kod kreditnih linija treba dati novim tehnologijama – naveo je Džombić.
On je rekao da privrednici insistiraju i na usvajanju novog zakona o radu “koji bi bio u interesu i radnika i poslodavaca”, kao i da se 60 miliona KM namijenjenih za subvencionisanje poljoprivrede usmjeri samo u proizvodnju, a ne u ruralni razvoj.
Privrednici su od premijera tražili i da IRB RS pokrene novu kreditnu liniju kojom bi se isključivo finanansirao razvoj prerađivačke industrije.
U iščekivanju mjera EU
Predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić ocijenio je da je u vezi sa zaštitom evra potrebno sačekati koje će i kakve mjere donijeti Evropska unija, odnosno kakvu će strategiju zauzeti.
Najpre da vidimo šta namjerava da učini EU, a onda ćemo da zauzmemo stavove o tome – rekao je Džombić. Na pitanje koji su dalji potezi ukoliko EU odluči da devalvira evro, premijer je naveo da Srpska to pitanje ne može sama da rješava jer je monetarna politika na nivou BiH.
Tekst je preuzet iz Blica