Kako komentarišete drugi sastanak stukturiranog dijaloga EU i BiH o reformi pravosuđa i da li je on išao u željenom pravcu?
Strukturirani dijalog, a ne razgovor o tehničkim pitanjima pravosuđa, kako je to predstavljala delegacija Republike Srpske, tekao je prema ranije utvrđenom dnevnom redu. Na pitanje da li je tekao u željenom pravcu, odgovor zavisi šta je ko u ovom dijalogu očekivao i sa kojim ciljevima je došao. Ako se sjetimo da je zahtjev za referendumom o ukidanju Suda i Tužilaštva zamijenjen strukturiranim dijalogom, predstavnici RS-a mogu reći, kao što već i govore, da se dijalog kretao u željenom pravcu jer se ponovo nametalo pitanje i razgovaralo o organizaciji, radu i strukturi Suda, Tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i Ustavnog suda, te nizom pitanja o provedbi strategije o procesuiranju ratnih zločina.
Zlurade tvrdnje
Dobro je da se o tome razgovaralo pred predstavnicima Evropske komisije jer su mogli čuti i argumente s druge strane da je Sud BiH ažuran u procesuiranju ratnih zločina, da nemamo zaostataka, da je Sud nakon skoro trogodišnjeg zakašnjenja od Tužilaštva BiH dobio na uvid podatke o predmetima ratnih zločina i da ćemo tek sada moći pristupiti kategorizaciji predmeta i one najsloženije ostaviti na državnom, a manje složene spuštati na entitetski nivo. Čuli su, također, i razloge zašto Sud BiH primjenjuje važeći Krivični zakon BiH u suđenjima za ratne zločine jer mu to dozvoljava čl. 7 EKLJP, koji ima primat nad domaćim zakonodavstvom, ali tu odredbu niko ne spominje u napadima na našu praksu. Po meni, ovaj drugi strukturirani dijalog je za Evropsku komisiju bio zapravo skeniranje stanja u bh. pravosuđu i dobar temelj za daljnje razgovore i preporuke.
Kakve posljedice može ostaviti napuštanje predstavnika iz RS-a sa početka prvog dana sastanka o stukturiranom dijalogu i šta su oni, prema Vašem mišljenju, time htjeli postići s obzirom na to da su se kasnije vratili i učestvovali u radu?
– Napuštanje, pa povratak u salu delegacije RS-a nije proizveo nikakve posljedice, osim što je takav čin pokazao neozbiljnost pojedinih učesnika u odnosu na ovako važan proces pregovaranja za cijelu državu.
Zašto se iz RS-a uporno nameće teza o neustavnosti državnog pravosuđa i nenadležnosti države za pravosuđe?
– Ranije teze o neustavnosti Suda BiH ovaj put nisu pominjane pred predstavnicima EK-a jer je još na prvom sastanku u Banjoj Luci zagovornicima rušenja Suda jasno stavljeno do znanja da su položaj i budućnost Suda BiH neupitni, pa se zato krenulo zaobilaznim putem u njegovim podrivanju.
Na koji način se podriva Sud BiH?
– Naime, već neko vrijeme dopirali su do nas pojedinačni glasovi o smanjenju nadležnosti Suda, ali i orkestrirane i otvorene poruke iz RS-a, odakle nam se posebno pred početak dijaloga putem medija prijetilo da “nismo zaslužili da opstanemo”, “da se moramo dovesti u red”, a ovo sve zbog “godina bez rezultata” u procesuiranju ratnih zločina. Ovim zluradim tvrdnjama pridružio se, da ironija bude veća, i jedan sudija našeg suda, koji je, iako ne radi na predmetima ratnih zločina, niti poznaje problematiku, lamentirao u nekim medijima kako je zastoj u implementaciji strategije proizveo Sud BiH. Demantirao ga je izvještaj nadzornog tijela za provedbu strategije po kojem je zastoj u provedbi strategije proizvelo Tužilaštvo BiH, a to je više puta na raznim sastancima isticao i predsjednik VSTV-a.
Oprostite, ali primjedbe zbog sporog provođenja strategije i procesuiranja ratnih zločina ne dolaze samo iz RS-a?
Nedostavljanjem podataka o broju i strukturi predmeta ratnih zločina Sudu BiH radi kategorizacije predmeta, a sve radi planiranja resursa za procesuiranje ovih predmeta, kako na državnom tako i na entitetskom nivou, zaista je došlo do zastoja u bržem provođenju strategije, ali za to nije odgovoran Sud. Gorući problem koji je, po tvrdnji ovog sudije, proizveo Sud, riješio je novi VD glavnog tužioca, ubrzo nakon imenovanja na novu dužnost, dostavljanjem Sudu, nakon skoro trogodišnjeg zakašnjenja, potrebne podatke za kategorizaciju predmeta i upućivanja određenog broja na entitetski nivo. Napominjem da postoje još neka entitetska tužilaštva koja ni do danas nisu ispunila tu stratešku obavezu dostavljanja podataka o broju istraga i niko ih nije pozvao na odgovornost što su proizveli taj zastoj.