Na sedmom FAM Trip "Odmori u BiH" medijskoj ekspediciji novinari iz bosanskohercegovačkih medija ovaj put obišli su zapadnu Hercegovinu, a među kolegama bio je i novinar Buka magazina. Obilazak je realizovan uz podršku Organizacije Evropska Unija u BiH, a sve u svrhu promocije turističkog potencijala naše države.
Prvo mjestašce koje smo ovaj put posjetili bilo je Međugorje. Kraj u kojem se nalazi ovo mjesto nekada je bilo jako siromašno, a zbog suša i kršovitog predjela slabo su uspjevale i poljopriredne kulture, pa je stanovništvo živjelo oskudno i teško. Stanovništvo Međugorja poznato je kao jako religiozno, pa su spas tražili u molitvama. Po tvrdnjama i vjerovanju Međugoraca bog je uslušio njihove molitve kada se početkom osamdesetih prošlog vijeka na jednom kamenitom brdašcetu iznad naselja šesteroma vidjelicama prikazala Gospa. Vidjelice su djeca iz sela koja su se našla na mjestu ukazanja i kojima se, po njihovoj tvrdnji, Djevica Marija od te 1981. godine počela ukazivati svakoga dana šaljući im božje poruke. O ovom događaju se saznalo prvo u okolnim selima, a kasnije i regiji, pa su mnogi ovdašnji hodočasnici počeli da dolaze u Međugorje. Nije prošlo mnogo vremena, a za ova ukazanja pročulo se i u svijetu, pa su hodočasnici i iz drugih kontinenata pohrili u Međugorje, ponajviše ljudi koji se nalaze u trećoj životnoj dobi. Mnogo je onih koji možda i s velikim pravom sumnjaju u ova ukazanja, ali ono u šta ne mogu sumnjati jeste da je ovaj događaj učinio da Međugorje turistički procvjeta. Naime, mještani su ubrzo uvidjeli da silne hodočasnike moraju negdje smjestiti, pa su izgrađeni mnogi smještajni i ugostiteljski objekti, a malo po malo Međugorje je postao jedan od turistički najposjećenijih gradova u Hercegovini. Danas tu postoji glavna crkva gdje se održavaju masovne mise na kojima nekada bude i do 40.000. vjernika i posjetilaca. U blizini crkve postoje i ispovjedaonice, a u njima hodočasnici mogu da se ispovjedaju na raznim svjetskim jezicima. U dvorištu crkve su mnoga mjesta sa vjerskim simbolima gdje vjernici mogu na miru i u tišini da se posvete sebi i svojim molitvama. Međugorje je godišnje obilazilo i do milion turista, ali ova godina je zbog pandemije korona virusa bila katastrofalna. Tokom dana, dok smo boravili u Međugorju, tu je bila samo jedna porodica iz Irske, dvoje ljudi iz Amerike, desetak turista iz Poljske i grupica od dvadesetak Italijana. Ipak, optimizam Međugoraca postoji i oni se nadaju boljoj posjećenosti u narednoj godini. Međugorje nije samo turistički i hodočasnički grad. U njemu postoji i dom za nezbrinutu djecu i komuna za liječenje ovisnika.
U blizini gradića Međugorje nalazi se i etno selo Herceg koje se gradi od 2008. godine. Ono je slika i prilika tipičnog kamenjarskog hercegovačkog seoceta i tu se može osjetiti način i kultura života u krševitim predjelima. Selo je bukvalno izraslo iz kamena i na tromeđi je Čitluka, Međugorja i Ljubuškog. S pravom se može nazvati čudom hercegovačkog kraja. Herceg je bezvremenska kategorija, mjesto na kojem se izvan sadašnjeg vremena zaboravlja užurbanost svakodnevnice. To je mjesto na kojem se vraćate korijenima, čudeći se jednostavnosti i jedinstvenosti nekadašnjeg, starinskog načina života. To je čudesno mjesto u kojem se krijepi tijelo i odmara duh. U sklopu seoceta nalaze se bazeni, restorani, apartmani u kamenim kućicama, jezero s patkama i labudovima u kojima plivaju ribe. Postoji i mali zoološki vrt s raznim pernatim životinjama. Velika sala koja se nalazi u samom centru etno sela pogodna je za razne vrste slavlja. Ove godine pandemija je uveliko smanjila broj turista iz inostranstva, a oni i jesu bili bili ciljna grupa jer deveset odsto turista dolazilo je iz Evrope i drugih kontinenata.
Nakon obilaska Međugorja i etno sela Herceg dan smo završili u predivnom ambijentu koji nam je priredio domaćin iz Paoče, sela nadomak Čapljine. Vlasnik podruma vina Andrija ugostio nas je kako to samo hercegovački domaćini umiju. Podrum vina je pravo porodično blago, jer vinarija Andrija ima tradiciju dugu preko stotinu godina. Tu se nalazi čak i banka vina u kojoj su smještena vrhunska vina, a u vlasništvu su raznih ljubitelja ove vinarije. Na spratovima objekta, iznad vinskog podruma, nalaze se i apartmani u kojima ima mjesta za čak šestdeset gostiju. Sobe su namještene u tradicionalnom stilu, kreveti su od najkvalitetnijeg drveta, a ormari i stolovi imaju poseban šarm. Cijeli ambijent odiše komformom koji se slabo gdje može vidjeti. Tu je i restoran u kojem spremaju razna tradicionalna jela, a u dvorištu postoje teniski tereni i tereni za košarku, te veliki bazen. Objekat je okružen poljima u kojima rastu čokoti vinove loze od kojih domaćini pravi svoje kvalitetno vino. Vlasnici podruma Andrija naročito su ponosni na svoju Blatinu i Žilavku, a osim toga na listi njegovih proizvoda je i prvoklasni vinjak.
Krajevi zapadne Hercegovine, osim što su poznati po uzgoju vinove loze, preponatljivi su i po tome što su njihova polja pogodna za uzgoj biljaka od kojih se prave eterična i mirisna ulja, ali i sadnju maslinovih stabala. U Ljubuškom se nalazi najveća fabrika eteričnih ulja u Hercegovini, njeno ime je "Roing". Ova fabrika ulje pravi na ekološki način od biljaka koje su autoktone i autentične za hercegovačku floru. Na spisku biljaka koje uzgaju na svojim poljima su: komorač, smilje, pelin, lovor, lavanda, ruzmarin, kantarion, kadulja i mnoge druge. Proizvodi dobijeni od ovih biljaka su jako traženi u Evropi, a naročito SAD-u.
Na brdu Greda iznad Ljubuškog na pedesetak hektara površine prostire se najveći maslenik u Hercegovini, a u vlasništvu je porodice Mikulić. Tu je posađeno oko 6.000 stabala maslina od kojih se proizvodi visoko kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje. Ovo ulje je jako kvalitetno i može se koristiti i kao kozmetičko sredstvo, a posjeduje i ljekovite moći. Posjetili smo maslenik sedam dana prije branja plodova i impozantno je bilo vidjeti pravu šumu maslina. Vlasnici su naročito ponosni na klavilet maslinovog ulja koju proizvode, a cijena jedne litre je dvadeset i pet maraka. Možda vam ovo zvuči preskupo jer litar "maslinovog ulja" u supermarketima možete kupiti i za tri puta manje novaca, ali čitaoci bi trebalo da znaju da ulje koje se kupuje po marketima čak i ne možemo nazivati maslinovim uljem, jer ono se pravi od otpada koje ostaje prilikom pravljenja kvalitetnih ulja.
Put nas je sutradan odveo na vodopade Kravice koje je jedno od najmagičnijih mjesta u Hercegovini, ali i šire. Nalazi se četrdesetak kilometara od Mostara i prava je oaza zelenila. Izgledom podsjeća na južnoameričke predjele u kojima raste svakojako rastinje, a modrozelena voda koja se slijeva niz vodopade faciniraće i one koji nisu veliki ljubitelji prirodnih ljepota, jer čovjek jednostavno ne može ostati ravnodušan kada se nađe u takvom ambijentu. Kada smo se nauživali u pogledu na vodopad Kravice odvezli smo se do avanturističkoga parka Peć Mlini, gdje se nalazi i Ravlića pećina. Ovo mjesto je odlično za odmor, ali u sklopu parka nalaze se uspinjače po kojima se može uživati u planinarenju, a za najhrabrije tu je i Zip-line. Oni koji vole priče o predistorijskom dobu lijepo će se osjećati dok budu otkrivali tajne Ravlića pećine u kojoj su pronađene kosti praistorijskog čovjeka. U ovoj pećini biolozi tvrde da obitava i čuvena čovječija ribica.
U okviru putovanja obišli smo i muzej Humac, najstariji u Bosni i Hercegovini, a on se nalazu u Ljubuškom. Ideja da osnuju muzej imali su hercegovački franjevci, a ona se rodila polovinom 19. vijeka. Od 1884. godine kada je otvoren on je imao i prekide rada. Danas ovaj muzej ima službeno i svakodnevno radno vrijeme sa stručnim osobljem. Zahvaljujući arheološkim istraživanjima tokom 2017. godine na širem području Ljubuškog kraja muzej je obnavio svoj fundus. Uređenjen je i kompleks koji pripada lapidariju, prostoru za izložbu kamenih spomenika. U Humcu se nalaze eksponati koji datiraju iz doba Staroga Rima. Tu su kameni grobni spomenici namjenjeni rimskim legionarima i ostaci oruđa i oružja iz tog doba. Osim toga u muzeju su i eksponati iz srednjeg vijeka, doba Osmanskog carstva i Austrougarske carevine.
Turizam je zbog pandemije korona virusa i slabe posjećenosti Bosni i Hercegovini od strane stranih posjetilaca ove godine, može se slobodno kazati, prošao katastrofalno. FAM Trip "Odmori u BiH" je pokrenuo inicijativu promocije ljepota naših velikih, ali i onih manjih gradova i mjesta, građanima Bosne i Hercegovine kako bi saznali kakve kulturno-istorijske i prirodne ljepote postoje u našoj domovini. U vrijeme kada zbog svjetske krize zvane Kovid-19 ne možemo putovati po stranim zemljama kao što smo putovali ranije imamo odličnu priliku da istražimo ljepote svoje domovine, a te ljepote su jedinstvene, pa možda čak i mnogo privlačnije i tajanstvenije od onih koje možemo naći u drugim državama. Uživajmo u ljepotama svoje domovine i upoznajmo ljepše strane zemlje u kojoj živimo.