– Rezultati do kojih smo došli ukazuju na to da Kovid nije samo bolest koju izaziva smrt ćelija zaraženih virusom, već je vjerovatno i posljedica toga što te oštećene abnormalne ćelije toliko dugo ostaju u plućima – kaže Mauro Đaka, jedan od autora studije i profesor na londomskom King's koledžu.
Naime, tim ovih naučnika je u periodu između februara i aprila 2020. godine analizirao uzorke tkiva iz pluća, srca, jetre i bubrega 41 pacijenta preminulog usljed Kovida u Italiji, i to u bolnici u Trstu.
Mauro Đaka dao je telefonski intervju za Rojters prilikom kog je izjavio da iako on i njegove kolege nisu uočili nikakve znakove virusne infekcije, niti upalu na ostalim organima, vidjeli su, kako kaže, velika oštećenja sturkture pluća, kao i to da je tkivo puno ožiljaka i oštećenja i da je skoro potpuno to oštećeno tkivo zamijenilo ono zdravo.
– Pretpostavljamo da je jedan od razloga takozvanog ‘dugog kovida’ znatno i trajno uništenje zdravog plućnog tkiva. Čak i ako se pacijent oporavi od posljedica kovida, šteta koju ta bolest napravi može da bude velika – dodao je.
A sve je više ljudi širom svijeta koji, iako su zvanično preležali kovid, i dalje biju bitku sa simptomima. Uglavnom su to umor, teško disanje i mentalna magla. Imaju malo energije, razdražljivi su, umorni, teško se koncentrišu, muče ih glavobolje i zaboravnost, osjećaju depresiju i zbunjenost.
Profesor Đaka je rekao da je u gotovo 90 odsto od 41 pacijenta uočeno nekoliko karakteristika jedinstvenih za Kovid -19 u poređenju s drugim oblicima upale pluća.
Jedna od njih je značajno zgrušavanje krvi u plućnim arterijama i venama, a kod drugih pacijenata su neke plućne ćelije bile abnormalno velike i imale su puno jezgara, što je posljedica spajanja različitih ćelija u pojedinačne velike ćelije u procesu poznatom kao stvaranje sincicijuma.
Rezultati istraživanja objavljeni u stručnom časopisu Lancet eBioMedicine ukazuju na to da je korona virus i dalje bio prisutan u brojnim vrstama ćelija.
– Prisutnost ovih zaraženih ćelija može da dovede do velike strukturalne promjene uočene u plućima, koje mogu da potraju nedjeljama ili mjesecima, pa bismo upravo tako mogli da objasnimo dugi kovid – zaključuje ovaj naučnik.