Tako već danima traje verbalni sukob Gradonačelnika Draška Stanivukovića i direktora Univerzitetsko-kliničkog centra RS Vlade Đajića, koji su ujedno i predsjednici gradskih ogranaka PDP-a i SNSD-a.
A sve je počelo prije nekoliko dana, u vrijeme kada je krenuo da raste i broj zaraženih virusom korona u Banjaluci.
Privremeni predsjednik Gradskog odbora SNSD Banjaluka i direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS Vlado Đajić upozorio je prije nekoliko dana da epidemiološka situacija u Banjaluci nikada nije bila gora, te da će grad morati da učestvuje u finansiranju troškova liječenja građana.
"Dok drugi načelnici i gradonačelnici sa zdravstvenim radnicima i svojim službama donose mjere i brinu o stanovništvu, imamo situaciju da je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković otišao na Kopaonik, gdje uživa, druži se i skija, te drži neka predavanja", rekao je Đajić.
On je naglasio da "ono što vrijeđa zdravstvene radnike, ali i ozbiljne stanovnike Banjaluke", jeste i to da je on i u januaru "bančio" na Jahorini, dok zdravstveni radnici nisu imali ni slobodnog vikenda, ni dana odmora.
Đajić je upozorio i da su troškovi pandemije veliki.
"Grad će morati da učestvuje u finansiranju troškova pandemije, a u predloženom budžetu nismo vidjeli stavku koja se odnosi na to ukoliko se naši građani budu morali liječiti u dvoranama, halama i ako budemo morali povećavati kapacitete, te primati nove radnike i kupovati lijekove", ukazao je Đajić.
On je ocijenio da će u gradskom budžetu morati biti izdvojeno najmanje 10 miliona KM za pomoć za liječenje građana u toku pandemije virusa korona.
Sa druge strane, to što UKC RS traži 10 miliona KM iz budžeta grada je "izgovor da se izvuku sredstva iz budžeta", rekao gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora PDP-a Draško Stanivuković, reagujući na izjave Đajića.
Banjalučani plaćaju 200 miliona KM u Fond zdravstvene zaštite, iz čega se finansira, između ostalih, i UKC RS. Ovo je pokušaj skupštinske većine da amandmanski djeluje na budžet grada. Grad učestvuje u borbi protiv virusa korona, prijedlogom budžeta grada predviđeno je oko 700. 000 KM za Dom zdravlja, a taj iznos će biti uvećan rebalansom, rekao je on.
Smatra da Đajić, koji je i direktor UKC RS, treba da se odrekne izgradnje garaže za koju treba 35 miliona KM. Rekao je da postoji veliki pritisak na aktuelnu administraciju da se skrati radno vrijeme ugostiteljskih objekata. Kaže da Banjaluka ne može izdvojeno da djeluje.
Ubrzo je uslijedila i nova reakcija Đajića, koji je izjavio da je od banjalučkih gradskih vlasti tražio da rezervišu sredstva za unapređenje rada zdravstvenih radnika, a ne, kako tvrdi gradonačelnik Draško Stanivuković, za povećanje plata medicinarima ili za gradnju garažnog kompleksa kod UKC-a.
Đajić je ocijenio da Stanivuković i njegovi saradnici "nastavljaju hajku i napade na njega samo zbog toga što želi da najbolji mogući način liječi građane".
U međuvremenu, svjedočili smo mnogobrojnim reakcijama i drugih političara u Banjaluci, potaknutih politikantskim porivima, dok su problemi prouzrokovani virusom korona polako padali u drugi plan.
Politički analitičar Velizar Antić smatra da je ovo samo pokazatelj da je kod nas sve podređeno partijskom interesu i da se čak korist političke stranke stavlja ispred života građana.
“Gradonačelnik i direktor UKC ne mogu da se dogovore zato što u prvi plan stavljaju interes svoje političke partije, a ne interes građana. Kod nas u društvu je sve postalo politika. Sve se pretvorilo u interes političke partije i sve se gleda kroz prizmu koristi i štete koje će pretrpeti politička partija kojoj pripadate”, kaže za BUKU Antić i dodaje da su iz tog razloga mnoge inicijative i predlozi, koje su bile dobre i trebale popraviti kvalitet života građana u RS odbačene. One jednostavno u datom trenutku nisu odgovarale vladajućim političkim partijama.
Kako kaže, najveću odgovornost za ovakvo stanje u društvu imaju upravo vladajuće političke partije predvođene SDSD-om.
“Zašto je kod njih najveća odgovornost? Zato što su oni ti koji diktiraju pravila i koji svojim ponašanjem i primerom šalju poruku kako se treba ponašati u poltičkom životu. Ukoliko oni sve pore društve pretvore u politiku i interes partije, sasvim je za očekivati da će takvim pravilima da se prilagode i opozicione političke partije”, kaže Antić.
Prema njegovim riječima, sve ovo je dovelo i do sukoba koji već neko vrijeme postoji na relaciji gradonačelnika Banjaluke i direktora Kliničkog centra i to nas ne treba uopšte šokirati.
“To su dva čoveka koji su na čelu političkih partija SNSD-a i PDP-a u Banjaluci. Svaka njihova odluka i potez je u skladu sa interesima partija kojima pripadaju. Zato i ne mogu da se dogovore. A ko trpi najveću štetu? Naravno da najveću štetu trpe građani. Šta bi trebali da rade? Mislim da bi trebali da sednu i porazgovaraju o problemima koji postoje u gradu i kako da ih zajedno reše, jer korona virus neće na ulici pitati nikoga da li je iz SNSD-a ili iz PDP-a”, smatra Antić.
Novinarka Milkica Milojević je saglasana sa ocjenom politikologa Antića.
“Naravno da je ova situacija još jedan pokazatelj da je kod nas sve podređeno partijskom interesu i da su političarima interesi i dobrobit građana, da se tako izrazim, posljednja rupa na svirali. U ovom slučaju to je dodatno izraženo i podvučeno crvenim, jer se radi o dvojici izuzetno ambicioznih političara, pa ova kovid kampanja ima i izraženu ličnu notu”, kaže naša sagovornica.
Uostalom, ona navodi, odavno je poznato da je aktuelni gradonačelnik Banjaluke javno "obećao" da će biti najmlađi predsjednik Republike Srpske.
S druge strane, kaže, mnogobrojni istupi, pa i njegov napredak na partijskom planu, jasno pokazuju da ni doktor Đajić ne namjerava da se do penzije bavi besplatnim utrazvučnim pregledima penzionera, čiji su ga glasovi vinuli u političku orbitu.
“Mislim da nije u redu što SNSD Stanivukovića proziva da je išao na skijanje na Kopaonik – možda se usput i skijao, šteta je da skupa oprema stoji neupotrebljena, ali mladi gradonačelnik najvećeg grada u RS je u planine išao da na predavanjima mladim političarima promoviše svoj najbolji proizvod – samog sebe. Radio je dakle ono što Đajić radi već odavno na Kočićevom zboru ili na ATV-u”, objašnjava Milojević.
Dakle, kako navodi, obojica rade istu stvar – koriste pandemiju kao platformu za predizbornu kampanju za izbore koji će se desiti tek dogodine.
“Ali, bože moj, dobri su to domaćini, znaju da se prase ne goji uoči Božića.”
I na kraju, ona tvrdi, političke partije su, otkad je demokratije, uvijek bile, između ostalog, i interesne grupe, ali kod nas je glavno pitanje šta rade institucije, ako takvo nešto uopšte postoji.
“U kojoj bi normalnoj državi, koja ima institucije, a ne šaltere političkih partija u obliku uprava, bolnica, sudova, itd… dakle, koja bi normalna država prihvatila da u sred najveće pandemije u istoriji te države (ili zajednice) najvećom javnom zdravstvenom ustanovom rukovodi čovjek koji je istovremeno i gradski lider najveće političke partije. U normalnoj državi bi bilo ili – ili? I u normalnoj državi bi se znalo kakve su obaveze lokalnog, a kakve višeg nivoa vlasti prema javnim zdravstvenim ustanovama, i to ne bi zavisilo od volje funkcionera”, kaže Milojević i dodaje:
“Ali mi nismo normalna država, ni zajednica, što pokazuje i činjenica da recimo, direktor javnog Fonda zdravstvenog osiguranja, koji je godinama u debelom minusu i od koga zavisi zdravstveni sistem, skoro godinu dana ne održi pres konferenciju, a onda, kad je održi, to ne uradi u prostorijama institucije koju vodi, nego u sjedištu SNSD.”