Više deportacija, brži postupci o dodjeli azila i platne kartice.
Njemačka će od 2024. postati manje atraktivna za tražitelje azila.
Istodobno će se olakšati useljavanje kvalificiranih radnika, piše Deutsche Welle.
Od 18. novembra u Njemačkoj je na snazi zakon kojim se želi olakšati
useljavanje stranih kvalificiranih radnika. Najvažniji element: uvođenje
tzv. kartice mogućnosti (Chancenkarte) koja se temelji na bodovnom
sustavu. Ona uključuje jednogodišnju boravišnu dozvolu. Za to vrijeme
vlasnici kartice mogu početi tražiti posao. Uvjeti za dobijanje su:
poznavanje njemačkog ili engleskog jezika, radno iskustvo i osobna veza s
Njemačkom.
Strani kvalificirani radnici ubuduće će morati
ostvarivati minimalnu bruto plaću od oko 43.800 eura godišnje, umjesto
dosadašnjih 58.400 eura. Tražitelji azila koji su u zemlju ušli prije
29. marta 2023. i imaju kvalifikacije i ponudu za posao trebali bi moći
podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu kao kvalificirani radnici ako
povuku svoj zahtjev za azil. Do sada su prvo morali napustiti zemlju, a
zatim podnijeti zahtjev za radnu vizu iz inozemstva.
Ubuduće, svako ko dolazi u Njemačku kao visokokvalificirani stručnjak
iz neke zemlje izvan EU ne bi trebao sa sobom moći povesti samo
supružnika i djecu, već i roditelje. Međutim, preduvjet je da je
egzistencija članova obitelji osigurana. Roditelji se ne mogu prijaviti
za socijalnu pomoć.
Nastavit će se i proširiti postojeća regulativa za kvalificirane radnike
s visokom stručnom spremom, poput plave karte EU-a, te proširiti popis
tzv. deficitarnih zanimanja. Dok su to prije bili samo matematika,
informatika, prirodne znanosti, inženjerska zanimanja i medicina, sada
se to odnosi i na farmaceute, odgajatelje i njegovatelje.
Ako poslodavci u Njemačkoj i kandidati iz zemalja izvan EU-a sklope
tzv. ugovor o priznavanju kvalifikacije, strani radnici će moći od marta
2024. doći i raditi u Njemačkoj dok proces priznavanja njihovih
kvalifikacija još traje. Boravak se može produljiti do tri godine.
Ako žele dovesti i supružnike ili maloljetnu djecu, kvalificirani
radnici moraju dokazati da se mogu sami uzdržavati, ali više ne moraju
dokazivati da raspolažu s dovoljno stambenog prostora.
Takozvano Zapadnobalkansko pravilo za zapošljavanje radnika iz
Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i
Srbije sada vrijedi na neograničeno vrijeme. Od juna 2024. godišnja će
se kvota udvostručiti na 50.000 radnika.
“Konačno moramo masovno deportirati one koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj”, rekao je kancelar Olaf Scholz
u intervjuu za magazin “Der Spiegel”, najavljujući oštriju politiku
Vlade. Prema službenim podacima, u prvoj polovici 2023. je iz zemlje
depotrirana 7.861 osoba kojoj je odbijen zahtjev za dodjelom azila.
Njemačka vlada taj broj želi povećati takozvanim Zakonom o pospješenju
vraćanja.
Ubuduće se deportacije više ne bi trebale najavljivati unaprijed, a
maksimalno trajanje pritvora osoba koje se deportiraju bi se trebalo
produžiti s deset na 28 dana, a policija dobija šire ovlasti i pri
pretresu izbjegličkih domova.
Osim toga se predviđaju strože kazne za krijumčare ljudima, mogućnost
pretraživanja mobitela tražitelja azila i mogućnost deportacije
osumnjičenih za članstvo u nekoj zločinačkoj organizaciji čak i ako nisu
počinili kazneno djelo. “To također uključuje dosljednije i brže
protjerivanje i deportaciju kriminalaca i osoba koje se smatraju
prijetnjom poretku”, rekla je Faeser.
No, glasanje o zakonskom paketu je sredinom decembra skinuto s
dnevnog reda jer su Zeleni tražili izmjene. Očekuje se da će se o zakonu
u Bundestagu glasati tijekom januara, te da bi on trebao stupiti na
snagu krajem aprila 2024.
Gruzija, Moldavija, Kenija, Kolumbija, Uzbekistan i Kirgistan – šest je zemalja s kojima je posebni predstavnik Njemačke Joachim Stamp
pregovarao o sklapanju sporazuma o vraćanju migranata. Prvi ugovor s
Gruzijom potpisan je sredinom decembra. Njemačka želi vratiti u domovinu
ljude bez prava na ostanak i, s druge strane, kao poticaj olakšati
legalno useljavanje radnika i kvalificiranih radnika na njemačko tržište
rada.
Osim toga, više bi zemalja trebalo klasificirati kao sigurne zemlje
porijekla, kao što je to učinjeno s Gruzijom i Moldavijom u novembru.
Tamo je onda lakše moguće vraćanje osoba kojima je odbijen zahtijev za
azil. Vlada također želi reaktivirati sporazum EU-a i Turske o ponovnom
prihvatu izbjeglica. Većina izbjeglica koje dolaze u Njemačku dolazi iz
Sirije, Afganistana i Turske.
Postupci o zahtjevu za azil na upravnim sudovima u Njemačkoj traju u
prosjeku 26,6 mjeseci. Ubuduće bi to trebalo znatno ubrzati
ujednačavanjem sudske prakse.
Postupci za državljane zemalja za koje je stopa priznavanja manja od
pet posto trebali bi biti okončani za tri mjeseca. U svim ostalim
slučajevima, postupci odlučivanja o azilu bi trebali trajati maksimalno
šest mjeseci.
Do sada su tražitelji azila u postupku koji je bio u tijeku imali pravo
na posebnu naknadu za izbjeglice, a nakon 18 mjeseci pravo na socijalnu
pomoć, što je viši iznos. Ubuduće bi se niže naknade za tražitelje azila
primale dvostruko duže, odnosno 36 mjeseci. Osim toga se umjesto
dosadašnjeg isplaćivanja naknade u gotovini uvodi tzv. “Socialcard” –
platna kartica za tražitelje azila. Njome se mogu u dućanima kupiti samo
hrana i drugi proizvodi za dnevne potrebe. Time se žele ograničiti
mogućnosti tražitelja azila da novac šalju rodbini u domovini.