U jednom od rijetkih političkih scenarija, američki međuizbori (midterms) mogli bi biti odlučeni isključivo spoljnopolitičkim pitanjima. Analitičari smatraju da su rat u Iranu i agresivna međunarodna carinska politika Donalda Trampa stvorili snažne inflatorne pritiske, navodeći Amerikance da masovno glasaju protiv njegove stranke, što je kulminiralo, kako se opisuje, „generacijskim porazom” republikanaca.
Sa povratkom demokrata na vlast u oba doma Kongresa, američki predsjednik suočiće se s ozbiljnim preprekama u daljem sprovođenju ovakve politike. U mjesecima koji dolaze očekuju se istrage protiv Trampovih izaslanika, velike bitke oko budžetskih izdvajanja za Pentagon i duboko preispitivanje strateških odnosa sa Izraelom.
Rascep kod republikanaca: Vens krivi rat, Tramp opravdava napade
Dok demokrate pripremaju ofanzivu, unutar Republikanske stranke već je izbio otvoreni sukob. Među prvima je reagovao Džej Di Vens (J.D. Vance), direktno povezujući težak izborni krah sa odlukom Bele kuće da vojno interveniše u Iranu.
„Razlog zbog kojeg smo izgubili jeste rat”, naveo je Vens, a njegovu analizu ubrzo je javno podržao i Donald Tramp Mlađi sa porukom: „Svaka reč ovoga je sto posto tačna.”
S druge strane, Donald Tramp je djelimično priznao da je rat izazvao ekonomski udar i rast cijena energenata, ali ostaje pri stavu da je vojna akcija bila nužna.
„Dugoročno gledano, to je jedino rješenje. Ne možete dozvoliti Iranu da posjeduje nuklearno oružje”, poručio je predsjednik SAD. Analitičari The Guardiana upozoravaju da bi Tramp, s obzirom na to da su međuizbori završeni i da ima malo šta da izgubi, mogao narednih mjeseci ponovo pokrenuti vojne udare u pokušaju da obezbijedi svoje mjesto u istoriji.
Demokrate ciljaju budžet: Kako ograničiti Bijelu kuću?
Iako demokrate sada kontrolišu oba doma Kongresa, nemaju dovoljnu (dvotrećinsku) većinu da bi zaobišli predsjednički veto. Zbog toga se njihova strategija svodi na kontrolu „državne kase”.
Prvi test uslijediće već u decembru tokom prelazne (lame duck) sjednice Kongresa. Demokrate bi mogle blokirati Zakon o ovlašćenjima za nacionalnu odbranu (vrijedan 1,15 biliona dolara) kako bi od Bijele kuće iznudile ustupke u vezi sa Iranom, ili čak unijeti odredbe kojima se zabranjuje finansiranje vojnih operacija u Iranu, Jemenu, Libanu i Gazi.
Rajan Kroker, bivši američki diplomata, upozorava da se to moćno oružje mora oprezno koristiti:
- „Vidjeli smo da je zahtjev Pentagona za drastično povećanje sredstava za rat sa Iranom naišao na ozbiljne kritike demokrata i tu će biti prvo poprište sukoba.”
- On je, međutim, upozorio da bi blokada vlade bila „mač sa dvije oštrice”, podsjećajući da su birači glasali protiv Trampa isto koliko i za demokrate.
Istorijski izazov za Izrael
Ovakav odnos snaga stvara ogromne probleme za strateške saveznike SAD. Politički analitičar Amit Segal ocijenio je da se Izrael suočava sa najvećim izazovom u Vašingtonu još od 1975. godine, kada su Henri Kisindžer i predsjednik Ford zamrzli isporuke oružja kako bi pritisnuli Jerusalim.
O promjenama političke klime u Americi svjedoči i izjava Abdula El-Sajeda, demokrate iz Mičigena i prvog senatora muslimanske vjeroispovijesti, koji je otvoreno podržao nedavnu Trampovu odluku da se Izraelu obustavi vojna pomoć. „Volio bih da prestanemo da prodajemo oružje koje se koristi za najteže zločine, uključujući genocid i aparthejd”, poručio je El-Sajed, najavljujući radikalan zaokret u retorici unutar najviših zakonodavnih tijela SAD.