Velika proljetna sjetva je na pragu. Optimalni
agrotehnički rokovi se bliže, a proizvođači bez plana za ovogodišnju proizvodnu
sezonu.
Ove godine će, kažu , zasijati znatno manje količine.
Milenko Lazić na površini od 15 dunuma proizvodi povrće.
Dio roda predaje prerađivačima, dok ostatak plasira na tržnicama širom BiH. Iz
godine u godinu, kaže Radić za Buku, sve je teže proizvesti.
“Vjerujte, od ove proizvodnje ja i moja porodica
obezbjeđujemo sredstva za život. Ranijih godina smo širili proizvodnju, borili
smo se. Školovali smo djecu od toga. Nadali smo se da će jednoga dana oni taj
posao preuzeti inastaviti. Ali ,vidite kakva su vremena došla. Ja sam ogromna
sredstva uložio prošle godine u proizvodnju, a došao sam u situaciju da je
vreća krastavaca koštala 0,25 feninga. I opet je niko neće. Meni se proizvodnja
više ne isplati ,a opet šta drugo da radim? Ni djeca više u ovome ne vide
perspektivu, razmišljaju o odlasku odavde”,
priča nam Lazić.
Proizvođači se nadaju podršci resornog ministarstva.
“Očekujemo ovih dana da resorno ministarstvo isplati
sredstva za kapitalne investicije. Ta sredstva ćemo uložiti u proljetnu sjetvu.
Inače,ako toga ne bude ,ne znamo šta ćemo. Svi smo ,mahom u kreditima “,
kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela
Semberije” Boško Radić.
Afrička kuga desetkovala farme
Na smanjenje obradivih površina u proljetnoj sjetvi, koja
bi trebala početi sredinom marta, umnogome će- tvrde proizvođači- uticati i
problemi koje su imali pojavom afričke kuge svinja.
Većina ratara sa ovog područja, podsjećaju u Udruženju
“Sela Semberije” bavi se i
stočarskom proizvodnjom.
” Ljudi su pretrpili ogromne gubitke. Veoma
teško će se oporaviti od toga. Svi smi svaštarimo, jer od samo jedne proizvodnje
ne možeš se “pokriti”. Evo,
ja sam imao na svom imanju 120 grla i sve mi je eutanazirano. Pretrpio sam
ogromnu štetu. Ministarstvo nam je isplaćivalo odštetu u nekoliko navrata ,ali
jako je teško sad obnoviti proizvodnju. Uvedene su nove mjere koje mi ne možemo
ispuniti,a nemamo ni sredstava da sami zanovimo farme”, kaže proizvođač
Mika Meltić.
Virus afričke kuge desetkovao je stočni fond. Štete na
području RS izazvane pojavom ovog virusa procijenjene su na 24 miliona KM.
Samo u Semberiji je eutanazirano oko 45 000 grla.
Direktne štete na ovom području, procjenjuje se, iznose oko 10 miliona maraka.
“Ostalo je još nekih 4 miliona ,od ukupnih 24
miliona. Dinamikom isplate smo zadovoljni. Prva sredstva koja smo imali
isplatili smo prvo one od 5.000 ili 7.000 KM štete,a to su upravo oni koji su
držali svinje da obezbijede hranu za narednu godinu”, rekao je Savo Minić
ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede RS prilikom nedavne posjete
Bijeljini.
Farmeri su od nadležnih zatražili da se hitno reguliše
pitanje obnove proizvodnje, kako ne bi ostali bez stočnog fonda.
” Ukoliko se uskoro ne riješi to pitanje na
adekvatan način, mi ćemo ostati bez svinjskog fonda i bez poljoprivrednika.
Svjesni smo da više nećemo moći proizvoditi na način na koji smo to do sada
radili. Ali biosigurnosne mjere koje se postavljaju pred nas kao uslov za
nastavak proizvodnje većina farmera ne može da ispuni, jer nema sredstava.
Ljudi su prezaduženi “, kaže Savo Bakajlić predsjednik Asocijacije
poljoprivrednih udruženja BiH.
Potrebna je, kaže Bakajlić, hitna podrška za
kapitalne investicije.
Kasnila jesenja sjetva
Zbog loših klimatskih uslova i skupog
repromaterijala ,u jesenju sjetvu hljebnog žita ratari su ušli nešto kasnije.
“Nismo imali izbora, nego da smanjimo
proizvodnju. Vidite, ljetos su nam pšenicu otkupili po 0,25 feningi. To je
propast. Meni je da bih posijao 450 duluma trebalo oko 60 000 KM, a nakon
otkupa pšenice, nisam dobio nazad ni trećinu od uloženog. Ne isplati se više
raditi” , ispričao je za Buku Petar Dragojlović, 80-togodišnji proizvođač
iz semberskog sela Amajlije.
Dosadašnji podsticaj resornog ministarstva iznosio je 500 KM po
zasijanom hektaru pšenice. Proizvođači traže da taj iznos bude uvećan.
” Taj iznos sada bi morao biti mnogo veći.
Bar 700 KM da iznosi. Jer u ovom uslovima nemoguće je opstati. Nema sigurnosti
u proizvodnji, nema zaštite domaće proizvodnje, nema podrške, nema sigurne
cijene. Mi proizvodimo, mlinari diktiraju cijenu i uvoze iz Srbije, Hrvatske i Mađarske.
To nema nigdje. I onda nas ucjenjuju, otkupe nam male količine, i to po
mizernim, cijenama”, kaže Savo Bakajlić predsjednik Asocijacije
poljoprivrednih udruženja BiH .
Ipak, prema Nacrtu Pravilnika o podsticajima za
razvoj poljoprivrede za ovu godinu taj iznos nije uvećan.
” Podsticaj po iznosu zasijane pšenice i ove
godine će ,prema novom Pravilniku, iznositi 500 KM/ha . U planu je premija za
dizel gorivo, koja će iznositi 0,75 KM. A povećane su i premije za mlijeko sa
0,25 KM/l ,na 0,27 KM/l “, kaže za Buku Zoran Maletić, pomoćnik ministra
poljoprivrede RS.
Smanjenje proizvodnje
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača
“Sela Semberije” Boško Radić , potvrdio je za Buku da je ,kako
navodi, “jesenas zasijano 25% manje pšenice u odnosu na prošlu
godinu” .
“Ovo nema nigdje. Pogledajte, cijena jednog
bureka u pekari jednaka je cijeni 20 kg pšenice. Ovo je nečuveno. Mi
proizvodimo, drugi diktiraju cijenu i zarađuju na našoj muci. Ovdje trpe
primarni proizvođači i krajnji potrošači koji sve to na kraju plate, a bogate
se otkupljivači i pekari. Evo, pogledajte samo u Bijeljini, ima li igdje ijedna
pekara da ne radi dobro: Ljudi su nezadovoljni, odustaju od proizvodnje”,
kaže Radić.
Proizvođači traže nižu cijenu hljeba
Zbog niskih otkupnih cijena pšenice, cijena
hljeba je -kažu proizvođači- nerealna.
“Za šta i po kom osnovu pekari stalno dižu
cijene hljeba? Pa evo, više ni nafta nije skupa ,ne mogu se “vaditi”
na to. Pšenica ima mizernu cijenu,a pri tom je i uvoze. Sve to kad se sabere,
cijena hljeba ne bi trebala biti veća od 0,80 feninga po kilogramu”, kaže
Savo Bakajlić predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH.
Pekari najavljuju poskupljenja
Sa druge strane, cijene pekarskih proizvoda
svakodnevno rastu. Novo divljanje cijena pekarskih proizvoda , koje pekari
pravdaju rastom najniže plate u RS sa 700 na 900 KM, počelo je već početkom ove
godine. U sembersko-majevičkoj regiji cijene za sada miruju.
” Trenutno imamo zalihe brašna. U ovom
trenutku ne mogu sa sigurnošću reći kolike su te zalihe, ali dok ih ima mi ćemo
se truditi da držimo ovu cijenu koja je sada. Kasnije ćemo već morati da se
prilagođavamo trenutnom stanju na tržištu, tako da će vjerovatno doći do
poskupljenja”, kaže za naš portal Radenko Pelemiš predsjednik Udruženja
pekara regije Bijeljina.
10 000 proizvođača manje
Po svemu sudeći, pred proizvođačima je još jedna
neizvjesna sjetvena sezona.
Nacrt Pravilnika za raspodjelu sredstava trebao
bi svjetlo dana vidjeti početkom narednog mjeseca. Nakon toga će, tvrde
proizvođači, razmisliti o zasnivanju proizvodnje.
” Vidjećemo, kada Pravilnik izađe gdje smo i
šta smo. Nakon toga ćemo znati sa čim raspolažemo. A ni Pravilnik nije sveto
slovo da se ne može mijenjati”, kaže Boško Radić predsjednik Udruženja
poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije”.
O stanju
u poljoprivredi najbolje govori podatak da je samo u Semberiji, najvećoj bh.
žitnici ,u proteklih osam godina od domaće proizvodnje odustalo čak deset
hiljada proizvođača.