Visoki predstavnik
u BiH Kristijan Šmit, koji je očigledno mnogo aktivniji od svog prethodnika
Valentina Incka, poslao je juče pismo predsjedniku i potpredsjednicima
Federacije BiH te članovima zajedničkog kolegija Federalnog parlamenta tražeći
od njih da okončaju blokadu imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH i sudija u
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa.
Visoki
predstavnik je izrazio razočaranje zbog višegodišnje blokade imenovanja.
“Pišem
vam duboko razočaran zbog kontinuiranog propusta da imenujete sudije na četiri
upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH i njegovom Vijeću za zaštitu
vitalnih interesa, što ima direktne implikacije na sposobnost Ustavnog suda i
njegovog Vijeća za zaštitu vitalnih interesa da izvršavaju svoje ustavne
odgovornosti. Konkretno, sa samo četvero od sedam sudija, Vijeće za zaštitu
vitalnih interesa nema kvorum i blokirano je”, napisao je Šmit.
Inače, u
postupku izbora i predlaganja kandidata, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i
Hercegovine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine na zahtjev
Ustavnog suda Federacije raspisuje i provodi konkursnu proceduru, te sačinjava
listu kandidata koju dostavlja Ustavnom sudu Federacije na mišljenje. Nakon što
Ustavni sud Federacije donese mišljenje o listi predloženih kandidata, Visoko
sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine sačinjava konačnu listu kandidata
(što je urađeno 26. Februara 2019.) i dostavlja je Predsjedniku Federacije
Bosne i Hercegovine, koji, uz saglasnost Potpredsjednika Federacije, imenuje
sudiju, te odluku dostavlja Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i
Hercegovine na potvrdu imenovanja većinom glasova prisutnih delegata.
Potpredsjednik
Federacije BiH Milan Dunović za BUKU je rekao kako je sa potpredsjednicom Melikom
Mahmutbegović uputio zajednički dopis
Visokom predstavniku uz napomenu da su, u najmanju ruku, iznenađeni sadržajem
pisma.
“U njemu je
rezimirano, ono što mu je i iz ranije prepiske, vrlo dobro poznato, a to je činjenica
da je jedini ko je odgovoran za neimenovanje sudija, predsjednik FBiH, gospodin
Čavara. Poznata je i činjenica da smo kolegica Mahmutbegović i ja još prije
dvije godine dostavili svoje prijedloge imena za sudije”, rekao je Dunović za
BUKU. Dodaje da je 2020. u 58. Izvještaju
Vijeću sigurnosti UN-a prethodni Visoki predstavnik locirao Čavaru kao
kočničara imenovanja sudija u Ustavni sud FBiH.
Nakon liste
koju su dobili od VSTV-a prije tri i po godine Čavara je, kaže Dunović, počeo
opstrukcije, a dopise potpredsjednika je ignorisao.
“Desilo se
to da je Čavara, očito po nalogu HDZ-a, opstruirao proceduru. Dobio je
nebrojeno dopisa i od mene i od potpredsjednice Mahmutbegović, na koje on ne
želi odgovoriti. Često sam u protekle dvije godine u medijima upozoravao na
posljedice neimenovanja sudija, ali Čavara je čak pokušao svoju blokadu
pravdati nepostojanjem većine u Domu naroda Parlamenta FBiH. Opet ponavljam,
njegov posao nije da prebrojava većinu, već da, u skladu sa Ustavom Federacije
BiH, imenuje sudije”, dodaje Dunović.
Zbog opstrukcija
imenovanja sudija administracija SAD-a Čavaru je prije dva mjeseca stavila na
Crnu listu.
Na pitanje
koliko zakona čeka mišljenje Vijeća za zaštitu nacionalnih interesa i koliko
trpe građani zbog blokada Dunović kaže da je to upravo najveći problem i
sredstvo kojim je HDZ sve građane uzeo za taoce.
“Jednostavno,
HDZ u Klubu Hrvata Doma naroda ima mogućnost da pokrene vitalni etnički interes
na bilo koji zakon. Predmetni zakon se u tom slučaju povlači sa dnevnog reda,
dok se Vijeće za vitalni interes ne izjasni i to u roku od 30 dana. Kako Vijeća
nema, zakon se trajno povlači iz procedure, a Vijeća nema zato što Čavara ne
imenuje sudije. Dakle, HDZ blokadama kontroliše sve procese, a Visoki
predstavnik bi svojim dopisom htio sve relativizirati.
On vrlo
dobro zna da nismo svi isti i da ja ne da nisam odgovoran za neimenovanje
sudija, već upravo suprotno. Najveći sam zagovornik popune suda. Ako Visoki
predstavnik razmišlja na način da nakon što Čavara uradi ono što mu je bila
ustavna obaveza još prije dvije godine, nagradi “kooperativni” HDZ
diskiminirajućim odredbama Izbornog zakona, onda bi to bila njegova sramota”,
poručuje Dunović.
Visoki
predstavnik je prethodno izrazio nezadovoljstvo zbog nerada bh. političara i izostajanja
dogovora. Rekao je i kako se od njega često očekuje da nameće odluke jer je
parlamentarcima tako najlakše, ali da on želi da se oni počnu baviti svojim
poslom. Takođe, u ljutitom tonu, nedavno je u jednom intervjuu ponovio da on
neće nametati neke od ključnih zakona nužnih za nastavak EU integracija jer je
to posao parlamentaraca.
Sudeći po
blokadi imenovanja, budu li građani htjeli da se otkoče te blokade, moraće to
uraditi na izborima ili čekati da visoki predstavnik ponovo reaguje.